Razgovor o novoj knjizi ’’Mokrinske hronike’’ ( Arhipelag, edicija Zlatno runo, 2021) Srđana V. Tešina, književnika i novinara iz Kikinde, održaće se u sredu, 29. septembra od 19 časova u UK Parobrod. O ovom hibridnom žanru, autofikciji, memoarskoj prozi i novelističkom romanu, osim autora, govoriće Mila Gavrilović, prevoditeljka, jezički konsulstant, Gojko Božović, izdavač i pesnik, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice u Parobrodu.
’’Mokrinske hronike’’ pisane zabavno i veoma duhovito, istovremeno nostalgično i angažovano, posvećene su Tešinovom odrastanju i mladalačkim danima. Uokvirene portretima onih kojih više nema, a važni su za istoriju Mokrina, vajar Milan Perić –Drakula, pisac Đura Đukanov i mnogih drugih, britko i sažeto svedoče o vremenu osamdesetih i devedesetih prošlog veka...
Srđan V. Tešin (Mokrin, 1971) studirao je filozofiju i komunikologiju u Beogradu. Diplomirao na poetici kratke priče. Radnja njegovog romana ’’Kuvarove kletve i druge gadosti’’(2006, 2014, nagrada ’’Borislav Pekić’’, prevod na slovenački i makedonski) smeštena je u Mokrin, koji se pominje i u romanu ’’Kroz pustinju i prašinu’’( 2005, 2008 prevod na nemački) Autofikcija ’’Moje’’ (2019) bliska je po tematici ’’Mokrinskim hronikama’’. Priredio je sedam tematskih antologija, panorama i izbora kratkih priča. Proza Srđana V. Tešina prevođena je na desetak evropskih jezika. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama i izborima iz srpske savremene književnosti.
Njegova priča ’’Where Is Grandma, Where Do You Think She Hides? iz zbirke ’’Priče s Marsa’’uvrštena je u Antologiju najbolje evropske priče američkog izdavača Dalkey Archive Press.
Dobitnik je Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvodine. Član je Srpskog PEN centra. Živi u Kikindi.
Razgovor o knjizi priča ’’Avgust’’ (Radni sto, edicija Penkalo, Beograd, 2020) nemačke književnice Kriste Volf, uz pogovor njenog supruga Gerharda Volfa, održaće se u ponedeljak, 27. septembra od 19 časova u UK Parobrod.
O naslovnoj priči ’’Avgust’’ i još dve: ’’Razmena pogleda’’ i ’’Jednog dana’’ kao i značaju celokupnog opusa Volfove u istoriji nemačke i evropske književnosti, govoriće Bojana Denić, prevoditeljka i izdavač i Katarina Lazić, urednica književnog programa u UK Parobrod.
Kompletan književni arhiv Kriste Volf, jedne od najpoznatijih (istočno) nemačkih spisateljica , devet godina pre njene smrti , dopremljen je u berlinsku Akademiju umetnosti. Osim dnevničkih beležaka od 1946.do 1999. godine, njenih romana i pripovedaka, arhiv obogaćuje i prepiska Volfove sa piscima poput Gintera Grasa, Hajnriha Bela i Ane Zegers. Kapitalni roman ’’I djetinjstvo, zar ne?’’ Kriste Volf pre tri decenije, objavila je sarajevska ’’Svjetlost’’, preveo Predrag Kostić. Priča ’’Avgust’’ o istoimenom dečaku, oslanja se na rukopis ovog romana.
Krista Volf (1929. Landsberg na Varti – 2011. Berlin) istaknuta predstavnica nemačke književnosti s kraja 20. i početka 21.veka, društveno-politička figura NDR, tvrdila je da ne postoji suštinska razlika između njene proze, kritike i esejistike. Dobitnica je nagrade Tomas Man za dokumentovanje borbi, nadanja i grešaka njenog doba, kao i nagrada Georg Bihner i Uve Jonzon. Autorka romana: Podeljeno nebo, Bez mesta, Nigde, Šta ostaje, Medeja, Glasovi, Od krvi i mesa, zbirki priča: Moskovske pripovetke i Razmišljanja o Kristi T. Po nekim njenim romanima snimani su filmovi.
Subota, 25. septembar u 19h
“Uspomene Sare Bernar” Džon Marel
Igraju: Gala Šalipur, Ivan Ninčić
Režija: Srđan Marković
Tema Malerovog komada je rasvetljavanje života Sare Bernar, kroz poslednje dane njenog života, ali i retrospektivno, kroz njene uspomene. Kroz njen lik, pisac se bavi prirodom glumačkog stvaralaštva, i pozorišne umetnosti uopšte. Time i otvara pitanja šta znači kad umetnik podredi svoj život tim višim stvaralačkim ciljevima – i šta mu na kraju života ostaje od njegovog davanja.
Cena karte je 500 din, za studente 250 din.
Broj mesta ogranićen, rezervacije na telefon 011 / 41 42 163
Ciklus tribina: Roman na filmu započinjemo razgovorom sa piscem i prevodiocem Goranom Skrobonjom.
U pitanju je pisac romana Nakot, SvaTeslina deca, Čovek koji je ubio Teslu... Prevodio je dela pisaca kao sto su: Stiven King, Ijan Mekdonald, Den Simons. Njegove priče uvrstene su u zbirke fantastike i horora. On je i autor zbirki priča Od šapata do vriska, Silom u čelo, Tihi gradovi, Klopka i druge priče.
U razgovoru sa moderatorkom mr Vesnom Vukajlović biće reči o čuvenim svetskim autorima iz oblasti fantastike i horora čija su dela ekranizovana.
Poznavanje spisateljskog postupka i analitičnost u prevođenju g.Skrobonje, poslužiće i kao dobar putokaz da se upoređivanjem sa filmskim delima odrede sredstva i tehnike koje su snažnije ili se pak gube u nastajanju novog dela kao što je film. Njegov spisateljski postupak je takođe filmičan i ima potencijala za ekranizaciju, o čemu će takođe biti reč.
Govoriće se o tome kako nastaje svet dela u književnoj formi, i sa druge strane kojim sredstvima film raspolaže za građenje takvog ili sličnog sveta dela.
Naš peti susret biće posvećen shemama Defektnost i Neuspeh, odnosno sledećoj temi:
Meni nešto ozbiljno fali, stidim se sebe i sopstvenih neuspeha
„Čovek mora biti ono što može biti“, govorio je čuveni psiholog Abraham Maslov ističući da su potrebe za samoaktualizacijom, samopoštovanjem i poštovanjem od strane drugih na samom vrhu hijerarhije ljudskih potreba. Slično tome, shema terapija kaže da su potrebe za bliskošću i kompetentnošću bazične ljudske potrebe. Šta se onda dešava ako nam te potrebe nisu zadovoljene - ako nas ljudi iz okruženja ne prihvataju i ne vrednuju ili još gore, ako mi sami sebe odbacujemo i preziremo. Šta se dešava ako sebe vidimo kao defektne ili neuspešne „nule od osoba“, „luzere“, „hodajuće neuspehe ili katastrofe“? Šta ako mislimo da nas takve kakvi smo niko, nikada ne može voleti i prihvatiti? Šta ako mislimo da ne zaslužujemo ništa lepo, pa sami sebe depriviramo, ponižavama i kažnjavamo? Šta ako biramo prijatelje i partnere koji nam to rade? Kako uopšte dođemo da takvih odnosa i takve slike o sebi? Kako oni dođu do toga da to rade? Može li se sve to ikada promeniti i kako?
Ovo su samo neka od pitanja koja ćemo razmatrati. Nadamo se da ćete i vi doneti svoja i da ćemo se kroz razmenu i zajedničku potragu za odgovorima osećati i povezanije i kompetentnije. Da ćemo možda i bar malko više zavoleti sebe.
Razgovore će voditi dr Tijana Mirović, psiholog i psihoterapeut
Tijanin gost će biti Đurđa Timotijević, psihološkinja i RE&KBT psihoterapeutkinja pod supervizijom, autorka emisije U raljama osećanja.
Čekamo vas u sredu, 22.9.2021. u 20h.
U sredu, 22. oktobra u 19h otvaranje izložbe "Plodovi" i "Tren" S. Nene Đukanović i Tamare Simić Vasić
Plodovi, voće, oblici loptasti, okruglasti, često provlačim krug kroz moje slike jer znači i početak i kraj, a u stvari je večito kretanje, nema ni početka, a ni kraja. Po istočnjačkoj filozofiji voće ima značenje: Breskva - besmrtnost, Nar - plodnost, Grožđe - obilje, Jabuka - mir, Ananas - sreća, Pomorandža - odbija lošu sreću... Prikazano je sveže voće - zbog njegove specifične energije. Nevidljivu energiju sam prikazala u vidljivu, naglasila je reljefom. Posebnu pažnju posvećujem Gorskom kristalu koji uz voće zauzima centralno mesto na mojim slikama, koristi se za jačanje energetskog polja. Gorski kristal apsorbuje sunčanu energiju i životnu silu, koja se nalazi u cveću, drveću i ostalim biljkama. Neon je boja koja preko dana akumulira sunčanu svetlost ili električnu, a noću reflektuje svetlost...
S. Nena Đukanović
Nekad tren stretne budučnost. Ako se prepoznaju, otplove zajedno u večnost. Priroda je neponovljiva, daje mi neiscrpnu energiju. Zastanimo na tren, vratimo se prirodi i sebi.
Tamara Simić Vasić
Otvaranje izložbe utorak, 21. septembar u 20h u Parobrodu.
U mnogim gradovima širom sveta odnos između gradova i reka ima fundamentalni uticaj na urbani razvoj i civilizaciju. Iako je ovaj odnos u početku bio izgrađen na logističkim potrebama novih naselja, vremenom je postao barijera i granica urbanizacije, društvenih klasa, kulture i umetnosti.
Kao uobičajena praksa, gradovi su izgrađeni samo s jedne strane reke kao odbrambena granica, a druga strana je dodeljena kao poljoprivredno zemljište. Nakon industrijske revolucije, ova strana reke je bila u centru pažnje i postala je fabrička lokacija i smeštaj za radnike. Danas "druga strana reke" prolazi kroz još jedan tok promena, gubeći svoju istorijsku teksturu i postojanje.
Ova izložba ispituje "druge strane" tri evropska grada koja su podeljena vodenim telom. Ovi gradovi su odabrani na osnovu njihovih određenih sličnosti i kvaliteta kao regionalna kulturna središta.
Adu Međicu fotografiše Nađa Kračunović ne fokusirajući se na zloglasnu brutalističku arhitekturu. Ali Arif Soydas pregleda Istanbul, da vidi da li je grad još uvek podeljen vodom i da pronađe uspomenu na prirodu. Poslednje dvorce u Almadi, Lisabonu uhvatio je Vilmante Lokcikaite.
Kustos izložbe je Zeren Oruc.
PAGAN
Objekti ove izložbe u sebi sadrže pagansko, animističko ishodište, sveprožetost materijalnog i duhovnog sveta. Svakodnevni, upotrebni predmeti, kao i skulpturalne predstave totemskih bića, u svojoj umetničkoj naraciji nose živi duh prirodnih materijala. Koren umetničke inspiracije nalazi se u drevnom vremenu, vremenu pre pojave organizovanih svetskih religija, u vremenu jedinstva svega stvorenog.
Spoj drveta, kamena i gvožđa, uz predstave novostvorenih idola, maski, oltarskih objekata i svakodnevni upotrebni predmet – tronožac, odslikavaju mitološki narativ simbola, koji su drevni nosioci društvenog ustrojstva i arhetipske primopredaje znanja.
Materijali od kojih su napravljeni predmeti za izložbu su spašeno drvo, odbačeni metal i zakopano kamenje. Ovim radnim procesom vraća se materijal u kruženje kroz ponovnu upotrebu u umetničkom ostvarenju. Završna obrada urađena je plamenom, uljima i pčelinjim voskom.
Ručna, lična izrada, je animistički stav tvorca o oduhovljenju stvorenog.
Vuk Maksimović
Interaktivno otvaranje 21/22. Bitef Polifonije u Ustanovi kulture "Parobrod" na Dorćolu!
U ponedeljak 20. septembra u 15h, ispred Ustanove kulture "Parobrod" na Dorćolu, pod sloganom ,,Igra za život“, biće otvorena 21/22. Bitef Polifonija, koja se i ove godine održava u okviru Bitef festivala. Program će otvoriti interaktivna predstava ovogodišnjeg programa "Igra za život - Igra za planetu - Zemlja".
Bitef Polifonija trajaće od 20. do 24. septembra, a publika će imati priliku da vidi šest predstava, da učestvuje u razgovorima posle predstava, ali i da se uključi u tri dijaloške platforme u okviru kojih će se govoriti o temama podstaknutim predstavama sa posebnim fokusom na važnost i značaj umetnosti u životu i njenoj osnažujućoj moći u vremenima krize. Programi se održava u četiri prostora: Ustanovi kulture "Parobrod" na Dorćolu, Dorćol Platz-u, Malom pozorištu ,,Duško Radović“ i Teatru „Vuk“ i svi programi su sa početkom od 15h.