Sreda, 16. jun u 20h, UK Parobrod
Naziv komada: Pukotine
Autor komada: Mina Petrić
Glumci: Nina Perišić, Anđela Kribl, Jana Ivanović, Đorđe Mišina, Alisa Radaković, Tatjana Popović
Urednik: Ana Tomović
"Parobrodske priče" predstavlja nastavak uspešnog programa javnog čitanja dramskih dela "Biseri iz upravničkih fioka". Parobrod je pokrenuo novi ciklus javnih čitanja savremenih srpskih drama.
Prva u nizu je drama "Pukotine " Mine Petrić, koja svoju priču smešta u zimu 1877. godine, uoči drugog srpsko – turskog rata, u malu salu Više ženske škole. Kroz potresnu i isprepletanu sudbinu tri štićenice ove škole, koje završavaju svoju poslednju godinu, nakon koje će ih budućnost razdvojiti a život im nametnuti težak jaram potlačene ženske sudbine, one traže način da pre svega ostanu zajedno ali i da ispune svoje individualne sudbine koje ne odgovaraju zadatim obrascima i onome što se sme u društvu u tom trenutku. Pukotina je mesto u zidu gde se kriju udzbenici i knjige koje devojke jedna drugoj prenose iz generacije u generaciju pod visokom tajnom i pretnjom da njihovo "preterano znanje" može biti razotkriveno i kažnjeno, jer je pogubno za njih. Mina piše jako uverljivo, dajući nam da osetimo realnost mladih devojka u tom periodu čime se pravi sjajna paralela sa položajem žena u srpskom društvu danas.
Predstava "Priče sa zadnjeg sedišta"
"Priče sa zadnjeg sedišta" je autorski projekat škole Gluma za odrasle. Autor tekstova je Draginja Mileusnić, uz Lidiju Ćulibrk koja je napisala dva teksta. Ova komedija prati dogadjaje u taksiju u toku jednog dana.
Režiju potpisuje Draginja Mileusnić, supervizor je Marko Jeftić, scenografiju Željko Nadj, autor tango koreografije je Sonja Živanović.
U predstavi igraju: Aleksandar Saračević, Aleksandra Maričić, Barbara Skala - Stojanović, Dragana Đorđević, Željko Nađ, Ivana Paunović, Ivana Mihajlović, Ivanka Džunić, Isidora Polić, Maja Stanković, Mirjana Kalamir, Milica Milanović, Mihailo Dražić, Sarita Kosanović, Snežana Đorđić, Tatjana Popović i Cvetka Milić.
"Ovo je bilo uzbudljivo pozorišno putovanje, prepuno smeha, talenta, traganja, pomeranja svojih granica i kreativnosti. Kao rezultat, desila se ova predstava." Draginja Mileusnić
DIVLJE PRIČE
Subota, 12. jun, u 20 časova
Parobrod Teatar
Cena ulaznice: 100 dinara
Studenti druge godine glume Fakulteta dramskih i filmskih umetnosti, klasa prof. Ivana Jevtovića, napravili su predstavu "Divlje priče" po motivima argentinskog filma Damián Szifron-a "Relatos salvajes".
U pitanju je antologija od šest priča, koja prikazuje ljude u svom "divljem" obliku, tj. likove koji dolaze do ekstrema. Promene između scena dešavaju se pod svetlom, gde se svi likovi pretvaraju u divljake u pravom smislu te reči, i divljajući, kroz koreografije, nameštaju scenu za sledeću priču.
Predstava “Šuma na kraju vremena”
Petak, 11. jun u 20h, Predstava “ŠUMA NA KRAJU VREMENA“
Tekst: Monja Jović
Režija: Ivan Jović
Igra: Andjela Popović
Fotografije: Danilo Mijatović
Vreme trajanja: 90 min
Terirem Produkcija
Cena karte: 600 din
U drami sedam ženskih likova, čije se sudbine protežu na proteklih sto pedeset godina, sahranjuje svoje bližnje, svoje domove, svoje ideologije, svoju zemlju i kulturu, svoje ljubavi i jezike. Junakinje ove jedinstvene priče su seljanke, revolucionarke, logorašice, izbeglice, iseljenice: žene koje je oblikovala istorija na našim prostorima. Likovi nose istovetno iskustvo neadekvatnosti i gubitka zbog kog ih je moguće doživeti kao jedno biće sa sedam različitih ličnosti. Svaka priča podvučena je tragičnim odnosom ljudskih bića prema prirodi. Prirodu pokušavamo da menjamo, umesto napora da je razumemo. Zato se pozornicom širi melanholični šapat uništenih šuma bez kojih se ogoljavaju i naši životi, a drama nas odvodi na kraj vremena i sveta, ispitujući granice iskustva različitih naraštaja.
"Čardaš sa mangulicom" Kšištof Varga
Knjiga eseja ’’Čardaš sa mangulicom’’(Rende, edicija ’’Ledolomac’’, 2021) Kšištofa Varge, poljskog kolumniste,satiričara i pisca, drugi deo njegove mađarske trilogije biće predstavljena u sredu, 9. juna od 19 časova u UK Parobrod.
O ovim osebujnim refleksijama o Budimpešti, ali i o uspavanoj mađarskoj provinciji, govoriće Milica Markić, prevoditeljka prethodnih Varginih knjiga (osim ’’Tekile’’) i Marija Nenezić, književna kritičarka, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice književnog programa u Parobodu.
U potrazi za ličnim identitetom, Varga će stići i do Subotice, da se pokloni senima Danila Kiša, ali i do raznih mesta po unutrašnjosti, kao što je Nađrev, čuven po žiteljkama koje su ubijale svoje muževe, lepkom za muve.
Varga je rođen 1968. u Varšavi. Diplomirao poljsku književnost na Univerzitetu u Varšavi, radio u subotnjem dodatku magazina Gazeta Viborča. Sada je kolumnista poljskog izdanja Newsweek. Jedan je od najplodnijih poljskih prozaista srednje generacije.
Sreda, 16. jun u 20h, UK Parobrod
Naziv komada: Pukotine; Autor komada: Mina Petrić
Glumci: Nina Perišić, Anđela Kribl, Jana Ivanović, Đorđe Mišina, Alisa Radaković, Tatjana Popović
Urednik: Ana Tomović
"Parobrodske priče" predstavljaju nastavak uspešnog programa javnog čitanja dramskih dela "Biseri iz upravničkih fioka".
Epidemija sa kojom se suočava čitav svet je učinila da se na sva svetska pozorišta stavi katanac i da on opstaje već duže od godinu dana. Ali pošto kreativno stvaralaštvo traži način da se ispolji, tako je Parobrod pokrenuo novi ciklus javnih čitanja savremenih srpskih drama. Tokom njega će mahom mladi ljudi, pisci, reditelji i glumci, moći da se susretnu sa svojom publikom i da održe plamen stvaralaštva kroz svedenu, intimnu formu javnog čitanja i da preispitaju i prenesu najbolje, još uvek neizvedene drame savremenih srpskih pisaca.
Prva u nizu je drama "Pukotine " Mine Petrić, koja svoju priču smešta u zimu 1877. godine, uoči drugog srpsko – turskog rata, u malu salu Više ženske škole. Kroz potresnu i isprepletanu sudbinu tri štićenice ove škole, koje završavaju svoju poslednju godinu, nakon koje će ih budućnost razdvojiti a život im nametnuti težak jaram potlačene ženske sudbine, one traže način da pre svega ostanu zajedno ali i da ispune svoje individualne sudbine koje ne odgovaraju zadatim obrascima i onome što se sme u društvu u tom trenutku. Pukotina je mesto u zidu gde se kriju udzbenici i knjige koje devojke jedna drugoj prenose iz generacije u generaciju pod visokom tajnom i pretnjom da njihovo "preterano znanje" može biti razotkriveno i kažnjeno, jer je pogubno za njih. Mina piše jako uverljivo, dajući nam da osetimo realnost mladih devojka u tom periodu čime se pravi sjajna paralela sa položajem žena u srpskom društvu danas.
Multimedijalna promocija knjige "Glogi"Aleksandra Đuričića
Sreda, 02. jun
Knjiga “Glogi” Aleksandra Đuričića koja je uzburkala domaću književnu scenu i za kratko vreme postala bestseler, svoju beogradsku promociju imaće u Ustanovi kulture Parobrod.
Ovo je priča o tome kako je živeo, voleo i plakao Nebojša Glogovac.
Lobanja , Šone, Šonsi, Glogi, Nebojša, Pančevac - i još mnogo imena i nadimaka imao je čovek koji je glumi, ali i svemu ostalom, dao i karakter i reč.Bio je svoj i neosvojiv. Davao se kome je hteo, a za uzvrat nije tražio ništa. Svedočenja najbližih otkrivaju nepoznate detalje iz života ovog velikana: kako je kao momak radio u prodavnici muzičkih uređaja, šta mu se sve dešavalo dok je stopirao od Pančeva do Beograda, zašto mu se na prijemnom ispitu na Akademiji dramskih umetnosti tresla noga i kako su sve velike uloge i najveći reditelji posle toga tražili i jurili baš njega. Ovde su prvi put objavljene pesme koje je pisao za svoju dušu. U najlepšem maniru sudaraju se ispovesti mladih glumaca koji su ga doživljavali kao ćaleta i bardova jugoslovenske scene koji nikada ne mogu da zaborave trenutke provedene sa njim, i na sceni i u kafani. Sudar generacija, koje je samo Glogi umeo da objedini.Zašto je odbio Anđelinu Džoli, a prihvatio da bude Draža Mihailović, šta mu je značila “Crvena Zvezda” i koje su ga strasti, pored motora, tavli i kuvanja, još opsedale.O inspiraciji i radovanju svakodnevnim trenucima, ali i o momentima kada mu je život dodelio ulogu da se suoči sa smrću, govore njegovi prijatelji, njegove najveće ljubavi, ljudi koji su bili sa njim kada nije bio na sceni, kada se saplitao o sopstveni talenat i kada mu je trebalo snage da se popne na glumački tron. S kojeg nikada nije sišao.Na ovoj vrtešci reči i emocija, suze smenjuju smeh, a smeh izaziva suze. Nema zaustavljanja, fliper se igra u četiri ruke. Umeo je i da živi, a i da umre.Njegov recept nalazi se među stranicama ove knjige.Velika zahvalnost Interfilmu i Continental filmu na ustupanju prava za prikazivanje filma!
EU nagrada za književnost: "Zamalek"
Dejan Tiago Stanković, srpski i portugalski pisac, književni prevodilac i kolumnista, ovogodišnji dobitnik Evropske nagrade za književnost, govoriće o nagrađenom romanu ’’Zamalek’’( Laguna, 2020) u ponedeljak, 31. maja od 19 časova, u Parobrod teatru, ulaz iz Jevremove.
Osim autora, publici će se obratiti, povodom ove knjige, koja je u vrhu čitanosti u Srbiji nakon objavljivanja, Goran Marković, reditelj, prvi čitalac ’’Zamaleka’’ i Svetlana Todorović, svedokinja epohe, koja je u Egiptu provela deo života, od 1984. do 2019.godine. Ivana Šćepanović, glumica beogradskog Narodnog pozorišta, pročitaće odlomak iz knjige.
Zamalek je gusto naseljena stambena četvrt, ortogonalnih ulica, kvart u Kairu, o kome dokumentarno pripoveda junakinja Arna...
Dejan Tiago Stanković, prevodilac Saramaga, Andrića,Dragoslava Mihajlovića, Crnjanskog, Dušana Kovačevića, autor knjige priča ’’Odakle sam bila više nisam’’ i romana ’’Estoril’’, koji se u Portugalu nalazi u školskoj lektiri. Dobitnik priznanja ’’Branko Ćopić’’, Britanske nagrade HWA Crowns Literary Award by Historical Writers’ Association, 2018.
Ciklus tribina: Film kao pop kult
Četvrtak, 27. maj u 19h, UK Parobrod
Autor i moderator: Aleksandar S. Janković
Gost: doc. dr Aleksandar Filipović, teoretičar video igre
VIDEO GEJMING I FILM
Fenomen korsovera video igara i filma je relativno mlad fenomen. Međaši i izvornici su filmovi "Tron" i "Braća Mario". Od osamdesetih sve u sledeće tri decenije sve promenilo. Video gejming je jedina grana pop kulture sa nedvosmislenim prosperitetom i zagarntovanom budućnošću. Tema tribine je prožimanje filma i video gejminga i uzajamni uticaj koji je očigledan i sveobuhvatan. dr Filipović je jedan od retkih stručnjaka koji je doktorirao na temi video igara.
Predstava “Uspomene Sare Bernar”
Petak, 28. maj u 19h
“Uspomene Sare Bernar” Džon Marel
Igraju: Gala Šalipur, Ivan Ninčić
Režija: Srđan Marković
Tema Malerovog komada je rasvetljavanje života Sare Bernar, kroz poslednje dane njenog života, ali i retrospektivno, kroz njene uspomene. Kroz njen lik, pisac se bavi prirodom glumačkog stvaralaštva, i pozorišne umetnosti uopšte. Time i otvara pitanja šta znači kad umetnik podredi svoj život tim višim stvaralačkim ciljevima – i šta mu na kraju života ostaje od njegovog davanja.
Cena karte je 400 din, za studente 200 din.
Broj mesta ogranićen, rezervacije na telefon 011 / 41 42 163