Predstava "Šuma na kraju vremena"
Subota, 06. mart u 19h, Predstava "ŠUMA NA KRAJU VREMENA"
Tekst: Monja Jović
Režija: Ivan Jović
Igra: Andjela Popović
Fotografije: Danilo Mijatović
Vreme trajanja: 90 min
Terirem Produkcija
Cena karte: 600 din
U drami sedam ženskih likova, čije se sudbine protežu na proteklih sto pedeset godina, sahranjuje svoje bližnje, svoje domove, svoje ideologije, svoju zemlju i kulturu, svoje ljubavi i jezike. Junakinje ove jedinstvene priče su seljanke, revolucionarke, logorašice, izbeglice, iseljenice: žene koje je oblikovala istorija na našim prostorima. Likovi nose istovetno iskustvo neadekvatnosti i gubitka zbog kog ih je moguće doživeti kao jedno biće sa sedam različitih ličnosti. Svaka priča podvučena je tragičnim odnosom ljudskih bića prema prirodi. Prirodu pokušavamo da menjamo, umesto napora da je razumemo. Zato se pozornicom širi melanholični šapat uništenih šuma bez kojih se ogoljavaju i naši životi, a drama nas odvodi na kraj vremena i sveta, ispitujući granice iskustva različitih naraštaja.
Predstava "Uspomene Sare Bernar"
Petak, 05. mart u 19h
“Uspomene Sare Bernar” Džon Marel
Igraju: Gala Šalipur, Ivan Ninčić
Režija: Srđan Marković
Tema Malerovog komada je rasvetljavanje života Sare Bernar, kroz poslednje dane njenog života, ali i retrospektivno, kroz njene uspomene. Kroz njen lik, pisac se bavi prirodom glumačkog stvaralaštva, i pozorišne umetnosti uopšte. Time i otvara pitanja šta znači kad umetnik podredi svoj život tim višim stvaralačkim ciljevima – i šta mu na kraju života ostaje od njegovog davanja.
Cena karte je 400 din, za studente 200 din.
Broj mesta ogranićen, rezervacije na telefon 011 / 41 42 163
Četvrtak, 04. mart u 19h u UK Parobrod
Performans ZEMLJA spaja postupke baštovanstva, brige o biljkama i zemlji (lat. TERRA) sa pričama o migracijama i emigrantima i promišlja napor, bol i prilagođavanje „presađivanja” koje se dešava u procesu migracije, posebno prinudne promene zemlje.
Pored upoznavanja sa činjenicama o migrantskim procesima sa kojima se suočavamo poslednjih godina (kao i ranije u istoriji), performans želi da probudi saosećanje sa ljudima kojima se takvo „presađivanje” događa. Pored performera, rad uključuje i video zapise.
Koncept i režija: Jadranka Anđelić
Performerka: Ljubica Damčević
Montaža teksta: Jadranka Anđelić i Ljubica Damčević
Video montaža: Una Škandro
Kostim i scena: Jadranka Anđelić
Istraživanje: Teodora Barać
Snimanje zvuka:Zoran Vasiljević
Fotografija: Đorđe Tomić
Ciklus tribina: Uticaj medija na muzičku scenu od dvehiljaditih godina do danas
Utorak, 02. mart u 19h, UK Parobrod
Ciklus tribina: Uticaj medija na muzičku scenu od dvehiljaditih godina do danas, Važnost potkulturalnih praksi u savremenom društvu
Gost: Miloš Georgijević Gera (Radio 202, Mortal Kombat); Autor i moderator: Jelena Pavićević
Tribina Uticaj medija na muzičku scenu dvehiljaditih godina markiraće pitanja razvoja lokalne muzičke scene i istaći važnost programa radija Dvestadvojke. Sagovornik Miloš Georgijević Gera, voditelj na Dvestadvojci i član benda Mortal Kombat, napraviće osvrt na važnost praksi radija od ranih dvehiljaditih godina do danas, kroz zastupljenost potkulture u javnom diskursu. Uspostavljanjem veze između muzičke scene u formativnom periodu i medija koji prenosi njen sadržaj široj javnosti, dolazi do društvene stabilizacije vrednosti koja daljom rekontekstualizacijom kreira nove muzičke standarde. Time se uspostavljaju društveni normativi koji se kroz praksu ogledaju u zastupljenosti ideologije u svakodnevnom životu pojedinca.
Preispitivanjem značenja muzičkog takmičenja demo bendova, sagovornik će napraviti osvrt na vreme njegovog delovanja i značaj koji je ustanovio na tadašnjoj rokenrol sceni.
U drugom delu tribine Važnost potkulturalnih praksi u savremenom društvu, fokus će biti na periodu od dvehiljadedesetih godina, kada Gera aktivno učestvuje na muzičkoj sceni sa bendom Mortal Kombat. U sklopu ove teme, učesnik tribine će istaći načine delovanja potkulturalnog benda u današnjem vremenu, ali i razlike u recepciji rokenrola u odnosu na vreme kada su za njegovu prezentaciju bili korišćeni tradicionalniji mediji. Preispitivanjem pojave interneta, Georgijević će predstaviti načine na koje bend uspeva da prezentuje svoju muziku, kao i prateće sadržaje koji upotpunjuju ideološki aspekt njihovog delovanja.
Predstava "Zagonetka revolucije" Dah Teatar
Roza Luksemburg je i dalje inspiracija na pobunu, u dobu gde je pobuna, protiv svega što je nečovečno, nasilno i izrabljivački. Ona nam i dalje postavlja pitanje: gde je pobuna, da li je moguća?
Radnja predstave je predstavljena susretom četiri revolucionara: Ulrike Majnhof, pripadnice Frakcije Crvene armije, Kamila Sijenfuegosa, Kastrovog saborca, Fanji Kaplan, atentatorke na Lenjina i “Crvene Roze” – Roze Luksemburg. Ova četri revolucionara se u predstavi šetaju kroz vreme i pričaju jedni sa drugima, ali i sa nama “sa one strane”. Šta nam to oni poručuju u svetu Harmsovskog apsurda, kome je, inače, u podtekstu i posvećena ova predstava; gde je sve moguće i ništa nije moguće, gde ljudi nestaju, gde se pijano nazdravlja revolucijama i pevaju hitovi Lejdi Gage i Boni Em; gde se tela ubijenih revolucionara bacaju u kanal, spaljuju, nestaju u okeanu; gde povremeno prosijavaju svetle duše koje nas i pozivaju na uznemiravanje, na borbu za smisao van nametnutog matriksa.
Susret ovih likova dešava se u stanovima koji služe kao revolucionarne ćelije, u zatvorskim ćelijama ali i u pozorištu tokom probe. Prostor UK Starog grada nudi idealnu situaciju u tom smislu – daje Dah teatru mogućnost, uz minimalne scenografske intervencije, da pozove publiku na kretanje kroz te ćelije, gde će moći da se opredele za onu revoluciju u koju oni sami veruju ili da se ne opredele uopšte. Gledaoci više nisu samo “nevini” posmatrači ili konzumenti pozorišnog čina već su i potencijalni saučesnici.
Oni biraju ili su izabrani da učestvuju u radu pojedinih ćelija. Ako Roza Luksemburg predstavlja princip nenasilja po svaku cenu onda nam Ulrike Majnhof nudi ozbiljno pitanje – šta se desi u umu, duši, osobe sa idejama da svet treba da se menja nabolje, kada shvati da je sve ćorsokak, da samo udara o zidove, da prava revolucija nije moguća, pa postane članica terorističke grupe koja opravdava ubijanje ljudi?
Predstava "Holivudski san"
Posle uspešno odigrane premijere i reprize predstave “HOLIVUDSKI SAN”, u prethodnoj godini, premijerno izvođenje u ovoj godini zakazano je za
PETAK, 26. FEBRUAR , 19h
Cena ulaznice 400 din.
Po motivima komada “Kamenje u njegovim džepovima” Meri Džons
Adaptirali, režirali i igraju: Miloš Đurović i Dušan Matejić
Kostim: Ana Milojković; Dizajn svetla: Gordana Pantelić; Dizajn tona: Bratislav Vasilić
Predstava HOLIVUDSKI SAN jeste komedija sa melodramskim elementima o dva srpska mladića koji žele da promene svoj život, da ostvare svoje snove, da postignu nešto veliko.
Oni su statisti na snimanju holivudskog filma, a to snimanje se dešava na Kopaoniku. Boško i Mirko, siromašni i jednostavni ljudi, susreću se sa velikom filmskom mašinerijom koja ih u početku fascinira a, zatim, počinju da upoznaju i njene druge strane.. U ovoj predstavu dva glumca igraju po sedam različitih likova – dakle, ukupno će četrnaest likova publiku voditi kroz priču ove komedije sa povremenim setnim trenucima. Duhovitosti, koja izvire iz ovog teksta, sasvim prirodno i spontano se priključuje i sâm mentalitet malog i običnog čoveka iz srpskog gradića. Sve njih igraju i sa lakoćom otelovljuju Miloš Đurović i Dušan Matejić – bez suvišnih scenskih elemenata, čistom glumačkom igrom, baš kao kad se deca igraju (ozbiljno i sa radošću), dopuštajući gledaocu da prisustvuje različitim transformacijama glumca koje se odvijaju pred njim sada i ovde. Na taj način – dva glumca stvaraju magiju na sceni, uzbudljivu pozorišnu avanturu, koju bez ostatka i rezerve dele sa svojom publikom. U ime Igre!
Projekcija filma "Berlin Alexanderplatz"
Od 25 - 27. februara u bioskopu Dragan Gaga Nikolić u 18h, projekcija filma "Berlin Alexanderplatz"
Režija: Burhan Qurbani; Scenario: Martin Behnke, Alfred Döblin; Uloge: Welket Bungué, Albrecht Schuch, Jella Haase
Trajanje: 183 minuta; Zemlja: Nemačka; Žanr: Drama; Jezik: nemački, engleski
Sinopsis:
Najnovija filmska adaptacija istoimenog romana Alfreda Doblina, jednog od najvećih književnih dela dvadesetog veka.
Pokušavajući da čamcem ilegalno pređe iz Afrike u Evropu, Fransis doživljava brodolom. U tom trenutku očaja, obećava Bogu da će biti dobar čovek ukoliko preživi. Bog mu uslišava molitve, i Fransis stiže u Nemačku živ i zdrav. Međutim, živeći kao izbeglica bez državljanstva i jednakih prava, nije mu ni malo lako da se drži svog obećanja.
Cena ulaznice: 300 din
Ciklus tribina: Film kao pop kult
Sreda, 24. februar u 19h u UK Parobrod
Autor i moderator: prof. dr. Aleksandar S. Janković
Gost: Petar Ilić Ćirilo, režiser i muzičar
YU NOVI TALAS NA FILMU
Dečko koji obećava (M.Radivojević) Nešto između (S.Karanović)
Obležavanje 40 godina jedne od najznačajnijih, najsveobuhvatnijih i najuticajnihih umetničkih pokreta u SFRJ neće biti u onim dometima, promeru i veličanstvenosti kako je trebalo da bude. Mala tribina, u sredu 24 februara, je zamišljena kao osvrt na dva filma koji su se našli kao inicijacija ili kao fus nota u vrtlogu ideja i događanja.
Prof. dr. Aleksandar S. Janković će sa svojim gostom, Petrom Ilićem Ćirilom popričati o njegovoj ulozi u filmu "Nešto između" i njegovoj ulozi u Novom talasu i o raznim drugim ulogama ljudi iz epicentra Novog talasa.
Izložba analogne fotografije "Između" Emilije Gašić
U ponedeljak, 22. februara u 19h u UK Parobrod otvaranje izložbe analogne fotografije "Između" Emilije Gašić.
Izložba će trajati do 03. marta 2021. godine.
Koncept izložbe ,,Između” je kolekcija analognih fotografija snimljenih u putu, usputno, između različitih stanica, gradova, zemalja, tokom šetnji, neplanirano i nerežirano u periodu od poslednjih devet godina. Podeljena u dve serije - ruralnu i urbanu, kolekcija prikazuje autorovo poimanje pripadnosti i česti osećaj uhvaćen ,u među prostoru. Između stakla, između odsjaja, između senke i svetlosti, dva sveta, sela i grada, fantazije i stvarnosti, kretanja i statičnosti, jutra i mraka. Neki od ovih međuprostora su jasno prikazani sa fizičkim preprekama, drugi su eterični i apstraktniji i nalaze se u umu autora i gledaoca.
,,Sve je počelo šetnjom po mom rodnom kraju, selu Ruđinci kada sam prvi put uzela stari fotoaparat Zenit u ruku i krenula da opsesivno fotografišem pejzaže u nestajanju. Kako sam se selila u Beograd, bila sam uvek uhvaćena između grada i sela, uvek sa koferima u ruci i između stanica, što se još više podcrtalo selidbom u Njujork. Stalno uhvaćena izmešu raznih adresa i stanja uma, uvek sam posezala za fotografijom gde suštinski uvek pripadam.”
Emilija Gašić
Ciklus tribina: Fenomen rokenrol kulture - od ideologije ka praksi
Subota, 20. februar u 19h
Autor i moderator: Jelena Pavićević
Gost: Dejan Cukić
Ciklus tribina na temu rokenrol ideologije se bavi različitim pojavama unutar potkulture i predstavlja fenomenološke kontekste koji su označili nastanak diferenciranih socio-političkih promena od druge polovine XX veka.
Kroz sprovođenje različitih praksi i implementaciju umetničkih disciplina u kontekst muzike, objedinjeni narativ iščitava vrednosti Zeitgeist-a, multimedijalnosti, popularne kulture i mejnstrima. Sprovođenjem pitanja o odnosu muzike, umetnosti i društva sa različitih aspekata sagledavanja, kreiraćemo sliku o važnosti kontrakulture unutar beogradske scene, koja je nastala kao odgovor na dominantni populistički diskurs. Preplitanjem visoke i rokenrol kulture od osamdesetih godina prošlog veka došlo je do izgradnje ličnog stava pojedinca, koji je na represivan način uticao na promenu svesti društva kroz medij muzike. Na taj način dolazi do preokreta u kulturi društva, otuđenju od tradicionalizma, političkih normativa i konzervativizma.
Kroz ciklus tribina učesnici će govoriti o važnosti potkulturalne ideologije i izmeštanju sveopšte prihvaćenih vrednosti – kreiranju narativa kroz tekst, video rad, performans, omot albuma i muzički žanr.
Učesnici ciklusa biće teoretičari i istoričari umetnosti, predstavnici rokenrol muzičke scene i likovni umetnici na koje je uticala rok muzika. Fokus će biti na muzičarima koji su kroz svoj narativ uticali na promene na sceni, ali i direktno svedočili o važnosti progresa u momentu u kom su stvarali. Na taj način sprovešćemo presek muzičke scene i sagledati proces razvoja rokenrola od osamdesetih godina do danas.