Promocija knjige "Znaš li Nunu Montiljo?" Edin Krehić

Beogradska promocija knjige Znaš li Nunu Montiljo ? ( izdanje Videoarhiv, Sarajevo, 2019)  bosanskohercegovačkog pisca i novinara  Edina Krehića, održaće se u petak,11. oktobra od 19 h u  UK Stari grad, bivši Parobrod, Kapetan Mišina 6a, Teatar, Prvi sprat, ulaz iz Jevremove 33.

O ovom  romanu Edina Krehića, u znak sećanja na Rahelu Montiljo i sve ljude koji su preživeli isto, osim autora, govoriće Nihad Kreševljaković, u ime izdavača, Filip David, književnik i dramaturg, uz moderiranje Jelene Glušac.

Edin Krehić rođen je 1973. godine u Sarajevu, gde živi i radi. Urednik je  web portala  Al Jazeere Balkans. Osim sa Balkana, izveštavao je iz SAD-a, Kuvajta, Egipta, Nemačke, Austrije, Francuske, Švajcarske... Nagradu za radio dramu ’’Breaking News’’ dobio je 2009. Na Radiju BiH1.

 Prema priči ’’Skinut ću ti zvijezde u kašiku’’, koja je 2010. nagrađena  na kulturno-književnoj manifestaciji ’’Susreti Zija Dizdarević’’ u BiH, Krehić je objavio 2017.godine roman ’’ Nisam te se nagledao’’.  Prema istoj priči, Krehić je napisao i radio-dramu, snimljenu u kooprodukciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a i BH radija 1. Roman ’’Jednog dana doći ću, oče’’ iz 2014.nagrađena je priznanjem ’’Plaketa Ajvatovice’’.  Prvi roman ’’Čuvaj se’’ preveden je na arapski jezik ( Dubaji, 2013) a u BiH ima tri izdanja.  

Kratki igrani film ’’Ludwig von Sarajevo’’ dobio je treću nagradu na međunarodnom Film festivalu za ljudska prava ’’Human distict’’ u Beogradu, 2017. godine.

Premijera putopisnog filma "Lagana šetnja"

"Na Put me natjeralo puno toga, možda ponajviše 2018 god. koja je bila emocionalno full teška za mene. Trebao mi je odmak od svega, mir, priroda i pokret, Camino Primitivo je nudio sve to i više od toga! Na Putu sam upoznavao sebe u raznim situacijama, dodirivao sam razna stanja uma. Jedna mala 'greška' me je odvela u oluju,  bilo je čupavo i poučno. No, ništa nije slučajno pa ni ta greškica koja me je odvela do Carlosa i Demetrija. Sa tim likovima je započela avantura 2u1 - učenje španjolskog i engleskog jezika. Avantura se prelila i na obalu Atlanskog oceana, na kraj svijeta - Finisterre. Kupanje u oceanu na prvi dan proljeća, druženje sa zanimljivim likovima, obredno spaljivanjem dreda, čarobni zalasci sunca... "

Dođite da putujemo zajedno u prvom putopisnom filmu Bojana Bojića.

Utorak, 8. oktobar u 20h - bioskop Dragan Gaga Nikolić

Monodrama "Jul" Ivan Viripaev

Jedan od najintrigantnijih dramskih pisaca savremene ruske drame, Ivan Viripajev, u drami “Jul” snagom ironije tretira problem izbavljenja običnog čoveka, onog čoveka koji može biti svako od nas.  Pa čak i žena, zbog čega pisac insistira da glavni lik Petra, kao i ostale likove, tumači glumica.

Petar je sedamdesetogodišnji zločinac i ubica, koji usled požara ostaje socijalno i egzistencijalno ugrožen. Put njegovog izbavljenja biće prožet surovošću, nasiljem, potragom za “njegovom rođenom ludnicom”, kao možda jedinim utočištem koje mu pripada. 

Kombinovanjem surovosti i nežnosti unutar odnosa tog običnog čoveka prema drugima, Bogu, pa i sebi, Viripajev postavlja glavno pitanje: u kom to trenutku taj čovek, unutar sistema kojeg je deo, postaje žrtva sopstvenog spasenja?

Dramski tekst je podeljen na dva dela.  Prvi deo opisuje put glavnog junaka iz svog rodnog sela ka ludnici.  Na tom putu, da bi preživeo, Petar mora da ubije, da se odbrani i bude surov, onoliko koliko čovek u nevolji može/mora biti.  Drugi deo je istančaniji, podignut na skoro metafizički nivo, što je u predstavi otelotvoreno sredstvima filmskog izraza.  Pomereno stanje svesti glavnog junaka predstavljeno je video materijalima koji vrlo precizno prikazuju likove koji mu se javljaju u snu – koji ga opseda i iz kog pokusava da se izbavi. 

REDITELJ: Tara Manić; DRAMATURG: Dejan Prćić; KOSTIMOGRAF: Srđan Perić; DIREKTOR FOTOGRAFIJE;Luka Trajković; MONTAŽER   Marija Jelušić; FOTOGRAFIJA  Marijana Janković; ŠMINKA  Snežana Petković

IGRA: NATAŠA TAPUŠKOVIĆ

Trajanje:  55 minuta

Projekcija filma "Preigravanje" Marije Aranđelović

Film ’’Preigravanje’’ prevashodno se bavi preispitivanjem zamamnih igara zla iz ciklusa pesama Igre Vaska Pope (zbirka Nepočin polje, 1956). Kroz kolažnu strukturu sačinjenu od dokumentarno-eksperimentalno-animiranih filmskih minijatura, putuje se kroz trinaest Popinih pesama,  ali se dobija i uvid u kompleksnost celokupnog pesnikovog stvaralaštva. U spoju filma i poezije prikazaće se naš svet kakav jeste – surov, groteskan, ravnodušan na patnju, ali na momente i divan... Kako u Srbiji 2019-te godine, tako i bilo gde drugde, te igre se mogu uočiti svuda, u svakom segmentu života svakog pojedinca...

I tu ih film ’’Preigravanje’’ i nalazi: u banalnom i svečanom, u individualnom i kolektivnom, u ljudskom ali i životnjskom svetu. Jer živeti znači biti u situacije pristajanja na igre sa sveopštim zlom, u sebi i oko sebe.

‘’Otkad znaš za sebe, isto pitanje: kako živeti nerastrgnut između ta dva beskraja, između onog sablasnog u sebi i onog okrutnog oko sebe?’’  - Vasko Popa

A opet, kao što se u jednom segmentu filma može čuti – iza sve ove surovosti na koju Popa ukazuje, mora biti da stoje humanističke težnje i želja za pobunom, skidanjem nevidljivih lanaca neumitnosti sveta koji smo stvorili.

U stvaranju ovog filma, koji je ujedno i završni rad na doktorskim studijama iz audio-vizuelnih umetnosti na Fakultetu dramskih umetnosti, učestvovalo je mnopo ljudi, između ostalih pojavljuju se Danijela Vučković, Pavi i Nuša, Jelena Marković, Dušan Mihailović, Evgenija Tamnavac. Režiju i montažu potpisuje Marija Aranđelović, koja je delom i snimala film uz pomoć Nebojše Miljkovića, Neđe Gavrića i Branislava Popovića. Animaciju su radili polaznici Studija keramike ``Šum’’ Biljane Milenović, kao i  Jelena Crnokrak. Muziku su komponovali i izvodili duo Nuša i Pavi, multimedijalna umetnica Evgenija Tamnavac, bend Bas i Stega. Obradu zvuka radio Bojan Palikuća. Mentorka projekta bila je profesorka Jelica Đokić. Film traje 44minuta.

Zagonetka revolucije - predstava DAH Teatra

„Zagonetka revolucije“ postaje jedna od beogradskih pozorišnih predstava koje se obavezno moraju posetiti. Dvočasovna interpretacija svetskih revolucionara, igranje u nekoliko prostorija u UK Stari Grad, ograničen broj gledalačkih mesta na 40 i posebna interakcija između gledalaca i glumaca jeste ono što čini ovu predstavu tako specifičnom.

Radnja predstave je predstavljena susretom četiri revolucionara: Ulrike Majnhof, pripadnice Frakcije Crvene armije, Kamila Sijenfuegosa, Kastrovog saborca, Fanji Kaplan, atentatorke na Lenjina i “Crvene Roze” - Roze Luksemburg. Ova četri revolucionara se u predstavi šetaju kroz vreme i pričaju jedni sa drugima, ali i sa nama “sa one strane”. Šta nam to oni poručuju u svetu Harmsovskog apsurda, kome je, inače, u podtekstu i posvećena ova predstava; gde je sve moguće i ništa nije moguće, gde ljudi nestaju, gde se pijano nazdravlja revolucijama i pevaju hitovi Lejdi Gage i Boni Em; gde se tela ubijenih revolucionara bacaju u kanal, spaljuju, nestaju u okeanu; gde povremeno prosijavaju svetle duše koje nas i pozivaju na uznemiravanje, na borbu za smisao van nametnutog matriksa

Susret ovih likova dešava se u stanovima koji služe kao revolucionarne ćelije, u zatvorskim ćelijama ali i u pozorištu tokom probe. Prostor UK Starog grada nudi idealnu situaciju u tom smislu - daje Dah teatru mogućnost, uz minimalne scenografske intervencije, da pozove publiku na kretanje kroz te ćelije, gde će moći da se opredele za onu revoluciju u koju oni sami veruju ili da se ne opredele uopšte. Gledaoci više nisu samo “nevini” posmatrači ili konzumenti pozorišnog čina već su i potencijalni saučesnici.
Oni biraju ili su izabrani da učestvuju u radu pojedinih ćelija. Ako Roza Luksemburg predstavlja princip nenasilja po svaku cenu onda nam Ulrike Majnhof nudi ozbiljno pitanje - šta se desi u umu, duši, osobe sa idejama da svet treba da se menja nabolje, kada shvati da je sve ćorsokak, da samo udara o zidove, da prava revolucija nije moguća, pa postane članica terorističke grupe koja opravdava ubijanje ljudi?

Izložba "Luda žena" Umetničke grupe "Koja Ona?"

Inspirativni video Sandre Silađev okupio je umetničku grupu "Koja Ona?" na zajedničkom projektu "Luda Žena".

Granica gde "normalna" žena prestaje a "luda" počinje, pritisak da se ostane sa prave strane, prate ženu celog zivota. U mnoštvu iskustava, univerzalna je svest da, i ovako i onako, opresivna linija zatvara krug koji nastavlja da se sužava. Pritisak spolja prerano postaje pritisak iznutra i opstaje kroz pritisak na druge.

"Luda Žena" se okreće slobodi delanja i ispitivanju svrhe definicija. U sistemu u kome postoji sudija i osuđena, kako da ne budeš i jedna i druga? Ako smo lude samo zato što smo žene, da li nas to oslobađa da budemo po sopstvenoj meri?

Umetnice koje će predstaviti svoje radove na temu "LUDA ŽENA":

Ljubica Mladenović (slikarstvo)
Tanja Ličina (slikarstvo)
Jelena Terzić Stanković (slikarstvo)
Srbislava Maja Šahović (komunikacije)
Ivana Stojadinović (slikarstvo)
Jelena Kojić (slikarstvo)
Jelisaveta Grozdić (slikarstvo)
Asja Nikolić (fotografija)
Tanja Gligorijević
Aleksandra Ćalović
Ana Tinović (skulptura)

Izložba "Jadranka" Maje Medić

Otvaranje izložbe ponedeljak, 30. septembar u 20.30h - UK Stari grad

Ova izložba (u najvećoj meri portretnih) fotografija predstavlja rezultat privatnog i profesionalnog, dvadesetpetogodišnjeg druženja između Jadranke Pejanović (glumice i novinarke) i Maje Medić (fotografkinje i snimateljke). Fotografije obuhvataju srednjoškolski i studentski period, zajedničke profesionalne saradnje kao i privatne trenutke zabeležene foto aparatom.

Izložba se organizuje povodom prve godišnjice od Jadrankine prerane smrti.

Jadranka Pejanović (1979-2018) bila je srpska filmska, televizijska, pozorišna i glasovna glumica, TV voditeljka i novinarka.

Autorka izlobe je Maja Medić.

Promocija romana "Kap veselja" Selvedin Avdić

Razgovor o romanu „Kap veselja” (Književna radionica Rašić, 2019) Selvedina Avdića, novinara i književnika iz Zenice, koji počinje stihovima istoimenog šlagera Lole Novaković, održaće se u ponedeljak, 30. septembara od 19 časova, u UK Stari grad, Teatar, prvi sprat, ulaz iz Jevremove 33. 

O „Kapi veselja”, nekadašnjoj rudarskoj i metalurškoj „kolevci radništva”, koja u doba tranzicije postaje deprimirajuće i zlokobno mesto, o rodnom gradu, kome se ni na jednoj stranici knjige ne pominje ime, govoriće autor, Selvedin Avdić, Zlatko Paković, pozorišni reditelj i novinar i Katarina Lazić, urednica književnog programa u UK Stari grad.

„Kap veselja” uredio je Kruno Lokotar. Knjiga je objavljena u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, a uskoro i na engleskom i makedonskom jeziku.

Selvedin Avdić rođen je 1969. u Zenici, u kojoj radi kao urednik magazina Žurnal. Autor je zbirke priča Podstanari i drugi fantomi, „intimne monografije” Moja fabrika, posvećene ocu i dva romana. Prema adaptaciji Moje fabrike, izvođena je višestruko nagrađivana pozorišna predstava.

Roman Sedam strahova, objavljen u mnogim evropskim zemljama, kao i u Egiptu, Turskoj, Velikoj Britaniji i Danskoj, bio je u širem izboru za nagradu IMAC Dublin Award, ali i užem izboru za Science Fiction and Fantasy Translation Award  u Kaliforniji, Jutarnjeg lista u Zagrebu, Meše Selimović u Tuzli.

Sedam strahova Selvedina Avdića, britanski Guardian, uvrstio je među najbolja paperback izdanja u 2014. godini. U pripremi je špansko izdanje.

Mala Pula 2.0

Mala Pula 2.0 kao revija - retrospektiva novog hrvatskog - regionalnog koprodukcijskog filma, pod podnaslovom recentnost i reminiscencija, biće prikazano 6 filmova iz dvogodišnje 2018-2019 novije produkcije, uključivši i prošlogodišnjeg pobednika film Antona Nuića “Mali” (ovogodišnjeg tamošnjeg kandidata za Oskara) koga baš kao i film Boba Jelčića “Sam samcat”, te Ladu Kamenski - Sare Hribar nismo imali prilike da gledamo u bioskopima u Srbiji.

Sa druge strane činjenicom da je 1969 jedna od najznačajnijih godina kako u svetskoj filmskoj istoriji tako i u SFRJ kinematografiji, reprizno ćemo pogledati čak 8 ostvarenja iz te godine, na taj način podsetivši se pre svega Slobodana Cice Perovića koji je igrao glavne uloge u čak 3 filma, baš kao i umesto ovogodišnjeg “Generala” film Antuna Vrdoljaka “Kad čuješ zvona”. Filmski program pratiće panel konferencija čiji će sastav biti objavljen.

Promocija romana "Boldvin" Milice Vučković

Nedelja, 29. septembar u 19h u UK Stari grad promocija romana "Boldvin" Milice Vučković, akademske slikarke iz Beograda.

Milica je 2014. izdala zbirku kratkih priča pod nazivom ‘Roj’(Appstrof), a 2017. je pobedila na regionalnom konkursu za kratku priču -‘Biber’, sa pričom ‘Jedu ljudi i bez nogu’.

Ovo je njen prvi roman, koji objavljuje izdavača kuća Lom, a urednik izdanja je Srdjan Valjarević.

Na otvaranju će govoriti filozofkinja i prevodilac, Milica Rašić, odlomke će čitati glumica Sanja Marković.