Bioskop Dragan Gaga Nikolić - februar

Bioskop Dragan Nikolić Vas u okviru nacionalnih kinematografija kojima je Gaga pripadao poziva na francuski film „Le Sens de la fete“ („To je život“). To je zapravo priča, mnogo više socijalna drama o svakom od nas, negoli tipična žanrovska komedija, o nervnom slomu u jednom danu i u životu jednog producenta-organizatora venčanja. Onda kada ništa ne zavisi od nas, a sve se slomi na nama, radnim danima PON, SRE, PET od 20.30h /200din.

Kao i najnoviji domaći igrani film reditelja i scenariste Milorada Milinkovića  „Patuljci sa naslovnih strana“ u njegovoj najboljoj tradiciji slepstika i skrubola, sa Gordanom Kičićem u životnoj glavnoj ulozi, kao i novom nadom srpskog filma Milenom Radulović i drugim dragim glumcima – UTO, ČET, SUB 20.30h/200din.

Parobrod, 011 / 414 21 63 - Kapetan Mišina 6a

Studijski koncert - Lady Jelena Petošević

Parobrod novu 2018. godinu i svoju osmu sezonu rada i postojanja, istovremeno i počinje i nastavlja trećom koncertnom edicijom „Ženski pop i džez vokali – u klavir holu Arsena Dedića“, 25. januara - 20.30h, studijskim session koncertom Lady Jelene Petošević sa prijateljima i saradnicima.

To je nastavak prethodnog koncerta Bojane Vunturišević i očekivanih još četri slična događaja, sa imenima koja su cross over od alternative preko mainstream-a do džeza. Ceo projekat će do kraja naredne godine, u saradnji sa izdavačkom kućom Multimedia music, biti pretočen u antologijski izbor – novu long play ploču kao reminiscenciju na pop kulturu bolje prošlosti, reafirmiraciju savremenog trenutka i reintegraciju zajedničkog kulturnog prostora.

Lady Jelena Petošević, je (uz Anu Ćurčin) najzapaženija ženska kantautorska pojava nove muzičke scene nastala u poslednjoj deceniji, epohi koju su u urbanoj kulturi, obeležili mikro formati i koncertni clubbing prostori od KC Grada do festivala 9. Intirigantna i duhovita, Jelena Petošević, ne samo ženskim senzibilitetom akustičnog gitariste, već i po profesionalnoj vokaciji strip grafičke animacije, najautentičniji je reprezent domaće Indy scene kroz omiljene, njene You tube hitove „Nikola“ ili „Slatka mala“ i jednako je „live“ voljena od Beograda do Zagreba.

Nakon jednog dela života u Holandiji i nesuđenog i neodržanog poslednjeg koncerta u Rexu, posle sto godina, uživo, unplugged nastupa pred prestoničkom, publikom u Parobrodu...

https://www.youtube.com/watch?v=WELRq97xPbQ

https://www.youtube.com/watch?v=Fn-NSMrUIIQ

Cena karte 400din. Prodaja  karata od srede 10. januara u UK Parobrod, više informacija na 011/ 414-21-63

Krokodilovo književno veče sa Nikolom Madžirovim

Jedan od najistaknutijih pesnika našeg regiona, Nikola Madžirov  iz Makedonije, šezdeset drugi je autor - gost KROKODILove kuće za pisce koji boravi na mesečnom rezidencijalnom boravku u Beogradu.

Na KROKODILovoj književnoj večeri u UK Parobrod, u četvrtak 24. januara od 20 sati, Nikola Madžirov čitaće svoju poeziju i razgovarati s moderatorkom, pesnikinjom  i prevoditeljicom Anom Ristović.

Nikola Madžirov je rođen 1973. godine u Strumici/Makedonija gde živi i danas. Pesnik je, esejista, literarni prevodilac i urednik. Koordinator je međunarodne mreže za liriku „Lyrikline“ i u tom svojstvu nadležan je za Makedoniju, a bio je i urednik za područje lirike u časopisu za književnost „Blesok“. Njegove su pesme prevedene na 30 jezika. Objavio je veliki broj knjiga, novija izdanja su Premesten kamen (Skopje 2007), Vo gradot, nekade (Skopje 2004), Nekade, nikade (Radovis 1999), Zakluceni vo gradot (Skopje 1999). Dobitnik je nagrade za autore iz Istočne Evrope Hubert Burda 2007. godine, te mnogih nacionalnih nagrada poput nagrade „Braća Miladinov“, „Studentski zbor“, „Aco Karamanov“. Pesme su mu objavljivane u časopisima i antologijama Severne i Južne Amerike, Evrope i Azije; dobitnik je mnogobrojnih međunarodnih nagrada i stipendija: „International Writing Program“ (IWP) na University of Iowa/USA; „Literarisches Tandem“ u Berlinu; „KulturKontakt“ stipendija u Beču; „Internationales Haus der Autoren“ u Grazu; „Literatur Haus NÖ“ u Kremsu i „Villa Waldberta“ u Minhenu.  Savremeni američki džez kompozitor Oliver Lejk, koji je sarađivao s Bjork i Lu Ridom, komponovao je muziku na neke od pesama Nikole Madžirova.

Ana Ristović je rođena 1972. godine u Beogradu. Diplomirala je srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavila je 9 pesničkih knjiga. Dobitnica je nekoliko nagrada za poeziju; nagradu „Branko Miljković“, „Brankovu nagradu“, nagradu „Milica Stojadinović Sprkinja“, „Disovu nagradu“ i nemačku nagradu „Hubert Burda“ za mladu evropsku poeziju, 2005. godine. Njene pesme su prevođene na brojne jezike i zastupljene su u više domaćih i stranih antologija. Pojedinačne knjige izabranih pesama su joj prevedene na engleski, nemački, slovenački, slovački, makedonski, i mađarski jezik. I sama je prevodilac sa slovenačkog jezika sa kojeg je do sada prevela 30 knjiga savremene slovenačke proze i poezije.

Program je podržala Evropska mreža za književnost i knjige Traduki.

Nekonvencionalno književno veče "Luzitanija"

Nekonvencionalno književno veče povodom uručenja 64. NIN-ove nagrade za roman godine  ’Luzitanija’ ( Besna kobila, 2017)  Dejana Atanackovića, održaće se  u ponedeljak, 22. januara 2018. od 20  časova u Parobrodu, neposredno nakon zvanične ceremonije u Kinoteci. Ovde kod nas gostima će se obratiti, najnoviji NIN-ov laureat,  vizuelni umetnik , koji živi i radi na relaciji Beograd – Firenca, kao i gospodin Božo Koprivica, predsednik NIN-ovog žirija.

Prošlost prve psihijatrijske bolnice na ovim prostorima, otvara  čitaocima Luzitanije,  citat Petra Kočića. Tragovima književnog  pera Rilkea, Mana,  Bernharda, Zebalda, motivima iz  ’Alise iz zemlje čuda’,  Atanacković  se ’Luzitanijom’ predstavlja prvi put  kao pisac i  prirodom poziva, kao  vodič  kroz muzeološke izložbene postavke, predavač nekoliko naučnih disciplina, dokumentarista, arhivar i filozof.

Dejan Atanacković rođen 1969. u Beogradu. Predaje više predmeta iz oblasti vizuelne umetnosti i kulture na univerzitetima u Firenci i Sijeni. Od devedesetih realizuje samostalne izložbe i kustoske projekte.

Beogradski epitaf o Predragu Luciću

Prijatelji, poznanici, poštovaoci i kolege pisci Predraga Lucića, ( 1964-2018) novinara,ratnog reportera, kolumniste, reditelja i književnika, jednog od osnivača legendarnog Feral Tribjuna, koji je sahranjen pre nedelju dana u rodnom Splitu, imaće priliku da se sa njim oproste i u Beogradu, u okviru   ’’Beogradskog  epitafa’’ u Parobrodu, u petak, 19.januara 2018. od 19 časova.  Lucić  rođen  1964. godine u Splitu, studirao je u Beogradu pozorišnu režiju.

Predrag Lucić prve kolumne beleži u nedeljniku Omladinska iskra, a krajem 80-tih,   s Borisom Dežulovićem u Nedeljnoj Dalmaciji, započinje ono što će kasnije postati satirični podlistak Feral. Satirični prilozi kompletirani  s Viktorom Ivančićem, postaju stalna rubrika Nedeljne Dalmacije od 1989. Prilog Feral  postaje deo Slobodne Dalmacije, a Lucić 1990. godine počinje da radi i kao ratni reporter. Predrag je bio i urednik političkog nezavisnog Ferala , ali i Feralove književne edicije, u kojoj su  svoje prve knjige objavili  brojni hrvatski pisci. Nakon gašenja Ferala, Peđine kolumne objavljuje riječki ’Novi list’, u kome će on, sve do maja 2017. godine pisati u rubrici -  ’’Trafika  Predraga Lucića’’.

’’Sun Tzu  na prozorčiću’’(2009) , ’’Bezgaća istorijske zbiljnosti’’ ( 2010) i ’’Gusle u magli’’... samo su neke od njegovih svezaka. Kabaretski program ’’Melodije Oluje i Bljeska’’ koji su Lucić i Dežulović,  izvodili od Toronta i Luksemburga, do malih mesta  Bosne i Srbije,  i nikada do kraja, u istom scenariju . U zavisnosti od političkog konteksta i aktuelnih zbivanja, ’’Melodije...’’ su pretvarane  u umetničku improvizaciju.  Lucićeva praizvedba  dramskog  komada ’Aziz’  bila je u  okviru prošlogodišnjeg ’Splitskog leta’.

Svoje obraćanje  javnosti o  ’’novinaru bez mrlje’’ čiji se celokupni radni učinak, uz njegovu satiru, humor, kolumne i književnost regionalno izjednačavaju  sa pojmom slobode, najavili su između ostalih  Teofil Pančić, kolumnista i esejista, Saša  Ćirić, novinar i književnik,Radmila Lazić, pesnikinja, Dejan Kožul, novinar i mnogi drugi...

Sahranjen je uz Montipajtonovski ’’Always Look on the Bright Side of Life’’, i verovatno su u pravu oni njegovi prijatelji i saradnici koji nam stoga poručuju: Ne dolazi u obzir da ga nema... Taj duh i to delo, oličeno u njegovom osmehu i ljudskosti su pokraj nas, on iako sad fizički nevidljiv, ostaje permanentno sveprisutan...

 

 

Izložba fotografija "Refleksija" - foto konkurs

Udruženje Centar za društvenu akciju iz Beograda i gradska opština Stari grad su organizovali nagradni foto konkurs na temu Refleksija (refleksija arhitekture, kulture, istorije, življenja, emotivnog stanja) za mlade od 15 do 30 godina.

Kao rezultat ovog konkursa, nastala  je izložba fotografija mladih umetnika, čije će otvaranje biti u četvrtak 18.01.2018. u 19 časova u UK Parobrod, Kapetan MIšina 6a.

Izložba je nastala kao težnja da podržimo talentovane pojedince u  njihovom ličnom i profesionalnom razvoju i stvorimo uslove za aktivno učešće mladih u kreiranju kulturnih sadržaja u našoj zajednici, te otvorimo lokalne institucije kulture za programe mladih umetnika.

NAGRADE:

Stručni žiri u sastavu Zvezdana Marjanović, dipl grafički dizajner, Bojana Vujaklija, master fotografije i Fedor Munižaba, dipl. filmski i tv snimatelj su izabrali 40 najboljih fotografija na osnovu kompozicije, originalnosti, krativnosti i sveukupnog utiska, koje će se naći na izložbi u UK Parobrod i gde će biti proglasena i nagrađena tri najbolja rada. (1.nagrada 30.000 dinara, 2.nagrada 20.000 dinara, 3.nagrada 10.000 dinara).

Na konkursu je učestvovalo preko 300 mladih neafirmisanih umetnika, sa preko 1000 radova

Centar za društvenu akciju je udruženje građana koje se bavi unapređenjem položaja i kvaliteta života mladih, stvaranjem uslova za aktivno učešće građana u društvenim proceseima, povećanjem nivoa socijalne uključenosti i razvojem socijalnog preduzetništva.

 

 

145 Women Video-Artists from 63 Countries

WONDER  15-17. 01. 2018. / 20h - Parobrod teatar / Teatar hol

FemLink video izložba “WONDER”

25 FemLink - umetnica, pozvane su da kreiraju video radove, sa zadatom temom “Čudesnog“. Svakim novim pozivnim konkursom, sloboda interpretacije je neograničena. Jedno usmerenje je odgovor na pitanje, šta vam  to lično predstavlja ili znači!?

Twenty-five FemLink artists were invited to create a video on the topic " Wonder ". As with each new theme that FemLink proposes, artists are entirely free to interpret  the theme as they wish. Their only instruction is to answer the question, 'What does this topic mean for you?'.

O čudesnosti je zapravo istraživanje okruženja, njegovo tumačenja iz umetničke perspektiva. Rezultat je kolaž 25 radova o stvarnosti, a nikako o fikciji…

"Wonder" presents a re-examination of the word and its possible interpretations from an artistic perspective which can reveal or glorify that which can escape us in the reality. What emerges from the 25 videos of the "collage", it is that the wonderful fact is not wonderful in itself; rather, it is wonderful as it relates to its context of reality. The videos propose to us a "Wonder" which applies this relation to a reality whatever it is: the most ordinary and the most short-lived.

Radovi i umetnici su selektovani u sledećim celinama: (WE WATCH YOU - Susana Pilar Delahante Matienzo, ROUND TRIP, Cagdas Kahriman, BLUE, Liang Wei, WONDER, Cecilia Vignolo, VISAGES, Chantal du Pont), (Sub-zero YOGASAN, Patricija Gilyte, DEEP WONDER, C.M.Judge, TRAVERSALS, Seema Nusrat). (WONDER BODY, Ligia Bouton (Brasil), GROWING PAINS, Angelika Rinnhofer, CIRCLE, Alessandra Arnò). (THE REASON FOR HOPE, Véronique Sapin, WONDER, Maria Papacharalambous), (WONDER, Ayesha Sultana; ORCHESTRAL JOURNEYS, Alena Kupcikova; THE GOLDEN HOUR, Loes Heebink; UNTITLED (CUERO), Carolina Saquel). (YOU CAN DO IT !, Vesna Bukovec; GAME / HOSPITAL OF TRANSFIGURATION, Zuzanna Janin; IN WHAT WORLD DO YOU WANT TO BE BORN? Amina ZOUBIR; ASIAN DIKE, Diana Yun; SKILIFT, Jelena Miskovic; INCENDIO GARUDA (A necessary death), Laura García; KALEIDOSCOPE OF THE REAL, Dagmar Kase; KRYPTONITE, Itziar Barrio).

 

 

 

 

70 godina FDU - izložba fotografija i promocija kalendara za 2018. godinu

70 godina Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu - izložba fotografija i promocija kalendara za 2018. godinu

Najstarija i nauglednija umetnička škola u Srbiji povodom svog jubileja organizovaće brojne kulturne i umetničke događaje, kao i naučne skupove tokom cele godine. Prva u nizu je izložba umetničkih fotografija studenata Katedre kamere FDU, kao i promocija kalendara za 2018. Nastavnici, saradnici i studenti Fakulteta dramskih umetnosti decenijama unazad ključni su pokretači i akteri kulturno-umetničke i medijske scene, njihov rad i angažman vidljiv je u svim sferama umetničkog, javnog života.

Prvi u nizu događaja zakazan je već za 12. januar - tada će biti promovisan kalendar za 2018. godinu i otvorena izložba autorskih, umetničkih fotografija studenata Katedre kamere FDU među kojima su i Luka Trajković, Uroš Petrov, Vuk Papić, Igor Lazić, Boško Đorđević, Marko Milošević, Kosta Đuraković, Vladimir Đurić, Milica Drinić, Aleksa Radunović i Vidoje Vujatović. Fotografije su nastale pod mentorstvom Aleksandra Kostića, vanrednog profesora i Branka Sujića, docenta na Katedri kamere FDU. Promišljajući stvarnost i beležeći svet u kom živimo, studenti Katedre za kameru  svojim fotografijama donose autentičan, živ, vizuelni materijal posebnog senzibiliteta i sa jakim autorskim pečatom. Pored fotografija iz kalendara, publika će moći da pogleda poseban foto serijal u okviru prateće izložbe. Cilj ove postavke je da predstavi nove, mlade umetnike koji će svojim talentom sasvim izvesno obezbediti svoje mesto na savremenoj umetničkoj sceni.

Izložba fotografija studenata Katedre za kameru FDU biće otvorena od 12. do 18. januara u UK Parobrod.

Promocija posthumno objavljene poetske knjige "Tako da" Igora Isakovskog

Prva promocija posthumno objavljene poetske zbirke u Srbiji „Tako da“ (prevod, Duško Novaković, KRR, 2017.) Igora Isakovskog, makedonskog pesnika, proznog pisca, prevodioca i urednika, biće održana u petak, 15. 12. 2017. od 19 časova u Parobrod teatru, ulaz iz Jevremove.

O ovoj pesničkoj knjizi ljubavne poezije govoriće Dejan Matić, pesnik i urednik izdavačke kuće Treći trg i Bojan Marjanović, pesnik i novinar.

Isakovski je prema rečima Duška Novakovića, ovom zbirkom ’’Tako da’’, ostavio dubok trag u savremenoj makedonskoj poeziji, za sve one koji, kako kaže Šimborska, od poezije očekuju i odgovor na pitanje: šta ljubav može da kaže, šta sme da kaže, šta je dragovoljna da kaže na temu voljenja, tj. postojanja...

Posle pesnika koji uveliko slove za klasike u makedonskoj poeziji, B. Koneskog, A. Šopova, P. M. Andevskog, B. Đuzela, R. Pavlovskog, ali i generacije kojoj pripadaju K. Ćulavkova, S. Đ. Dimoski, L. Dimkovska, u imenu Igora Isakovskog i rezultatima njegove posthumne knjige ljubavne poezije „Tako da“, napravljena je vrsta pesničkog pomaka u tumačenju i iskazivanju najsnažnije ljudske emocije.

„Igor piše i u ovoj, jedanaestoj knjizi pesama, sa dubokim ubeđenjem da tamo gde počinje autocenzura, završava umetnost“, smatra Elizabeta Bakovska, Igorova prijateljica. Pesme iz ove zbirke nju podsećaju na naslov Markesovog romana „Ljubav u doba kolere“.

Igor Isakovski (1970-2014) pesnik, prozaista, pripovedač, urednik. Književnost diplomirao u Skoplju, magistrirao u Budimpešti. Osnivač je kulturne ustanove Blesok. Autor deset pesničkih knjiga, priredio četiri antologije (poslednja nosi naziv „Šest makedonskih pesnika“ objavljena u Velikoj Britaniji 2011. uz 2 CD ROM-a. Prevodio poeziju i prozu sa (i na) makedonskog, engleskog, srpskog-hrvatskog-bosanskog, crnogorskog i sa slovenačkog na makedonski. Zastupljen je u brojnim izborima i antologijama u i van Makedonije.

 

Studijski koncert - Bojana Vunturišević

Parobrod je jedna od značajnijih referentnih tačaka savremene pop kulture u Beogradu. Polivalentni community hab sa bioskopom, džez klubom i kamernim koncertnim prostorom  - klavir hol Arsena Dedića u spomen na najvećeg regionalnog kantautora.

Baš tu, Parobrod je prethodnih godina u dve edicije  kroz 13 studijskih koncerata za po 100 gledalaca, pa sve do danas producirao dva izdanja:  Unplugged CD i vinil „Pijanisti pop jazz klasici“ LP kao svojevrsnu nacionalnu fonogramsku kulturnu baštinu...

Nastavljamo sa trećom edicijom „Ženski pop i džez vokali – u klavir holu Arsena Dedića“, 14. Decembra studijskim session koncertom Bojane Vunturišević sa prijateljima i saradnicima kao uvertirom za 2018. i potom još pet minimum sličnih događaja, imenima koja su cross over od alternative preko mainstream-a do džeza.

Ceo projekat će do kraja naredne godine, u saradnji sa izdavačkom kućom Multimedia music, biti pretočen u antologijski izbor – novu long play ploču kao reminiscenciju na pop kulture bolje prošlosti, reafirmiraciju savremenog trenutka i reintegraciju zajedničkog kulturnog prostora.

Bojana Vunturišević je eks pevačica eks grupe „Svi na pod“, ali i najveće ovogodišnje audio iznenađenje i plezir sa solo projektom „Daljine“. To je žanrovski iskorak ili povratak autentičnom elektro pop-u, back to future iz dvehiljadedesetih u osamdesete i nazad.  Njen melanholični zavodljiv glas i „bitter sweat“ zvuk,  kako su ga recenzenti okarakterisali, načinili su lid singl „Daljine“, kao i „Kese etikete“ hitovima godine, napunili netom održani koncert u KC Gradu i preporučili da se sa Bojanom kao pop pevačicom godine, počne projekat i svečano završi 2017.

Cena karte 400din.

Prodaja  karata od ponedeljka 27. novembra u UK Parobrod, više informacija na 011/ 414-21-63