Treći beogradski dani Mirka Kovača

Treći beogradski Dani Mirka Kovača, poznatog regionalnog književnika, koji obuhvataju tribinu  ’Kovač u literaturi i filmu’ od 18h i filmsku projekciju od 20 časova  ’Ubistvo u noćnom vozu’ (TV Beograd, 1972.) održaće se u sredu, 13. 12. 2017. u Parobrodu.

Učesnici  debate o piscu, scenaristi, esejisti, dramaturgu  koji  pripada crnogorskoj, srpskoj, hrvatskoj, bosanskoj književnosti i kulturi ovogodišnji su laureati priznanja Mirko Kovač, kojima je ono početkom jeseni dodeljeno u Rovinju: Damir Ovčina, pisac iz Sarajeva, nagrađen za najbolji debitantski roman ’’Kad sam bio Hodža’’( Buybook,  Sarajevo/ Zagreb), Ivan Čolović, antropolog, filozof i urednik ’’Biblioteke XX vek’’  iz Beograda, dobitnik priznanja za najbolji esej ’’Smrt na Kosovu polju. Istorija kosovskog mita’’ ( Biblioteka XX vek), Stevan Filipović, reditelj iz Beograda ( jedan od nagrađenih za scenario, uz Miru Karanović, Darka Lungulova, koscenarista filma ’Dobra žena’, produkcija This and That Productions iz Beograda) kao i Kovačevi  prijatelji i saradnici  na filmu: Lordan Zafranović, reditelj iz Zagreba, Filip David, beogradski pisac i dramaturg, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice književno tribinskog programa u Parobrodu.

Tribina o ovom najznačajnijem jugoslovenskom književniku, čije beogradske godine zauzimaju značajno mesto u Kovačevoj poslednjoj, testamentarnoj knjizi, (’Vrijeme/Vreme  koje se udaljava’ – Fraktura, Zaprešić, 2013. – Laguna, Beograd, 2015) koja se koleba, njiše između memoara, autobiografije i romana, prema rečima Boža Koprivice, treba još jednom da podseti  zašto je Kovač harizmatična ličnost i umetnik svih koji razumeju i osećaju njegov jezik. Da pripada svima što svojom voljom, što sudbinom, kako je tvrdio u jednom od poslednjih intervjua.

Tribina ’Kovač u literaturi i filmu’ održaće se u glavnom holu (18h).

Besplatna projekcija filma ’Ubistvo u noćnom vozu’( 1972. god ) čiji scenario potpisuje Mirko Kovač, režiju Lordan Zafranović, sa glumcima Slobodanom Perovićem i Draganom Gagom Nikolićem, u kome se Kovač pojavljuje u jednom kadru, održaće se u bioskopu Dragan Gaga Nikolić (20h).

Mirko Kovač rođen 1938. u Petrovićima, kraj Bileće, Crna Gora;

Preminuo u Zagrebu, sahranjen u Rovinju, Hrvatska,2013.godine.

Izložba fotografija povodom istraživanja: Na tragu podunavskih Nemaca u Vojvodini

Na prostoru nekadašnje Jugoslavije, po popisu iz 1931. godine, skoro pola miliona ljudi se izjasnilo da im je maternji jezik nemački, a na prostoru tadašnje Vojvodine 358.604. ljudi, što je bilo 20,61% od ukupnog vojvođanskog stanovništva. Na poslednjem popisu iz 2011. udeo nemačkog stanovništva u vojvođanskom društvu sveo se na 0,16%.

Pred kraj rata 1944. jedan deo žitelja Vojvodine nemačkog porekla evakuisao se pred dolazak Crvene armije i jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, zbog straha da im je ugrožena bezbednost, a jedan deo je pobegao, jer je znao šta je činio tokom rata. Najveći broj ljudi ostao je u svojim domovima, verujući da vlast koja dolazi nema razloga da se loše ophodi prema njima.

Smatrajući da su svi Nemci i Nemice krivi, tadašnja nova vlast je započela nasumična, a onda i masovna ubistva, pljačkanja, maltretiranja, silovanja Podunavskih Nemaca/Nemica koji su ostali. Nastavilo se s organizovanjem prinudnog rada i slanjem u SSSR, uspostavljanjem logora, konfiskacijom imovine i oduzimanjem svih građanskih prava Podunavskim Nemcima. U logore su internirani ljudi, od beba do starih i nemoćnih i tamo mnogi i umiru: od slabosti, gladi, bolesti, neki su ubijeni, neki nestali, neki izvršili samoubistvo.

Više godina kasnije, nakon raspuštanja logora i ponovnog uspostavljanja nazovi normalnog života, i dalje su često omalovažavani i kinjeni zbog svoje etničke pripadnosti, pa mnogi odlučuju da napuste Jugoslaviju, kad su se konačno stekli uslovi za to. Nemci koji su ostali nosili su beleg, tišinu i traumu. Oni koji su otišli, uz olakšanje što su pobegli i izvukli se, nosili su teško breme praznine u srcu. Vraćaju se, ponekad, da svojim potomcima pokažu gde je bio njihov dom.

Zbog toga je nastalo istraživanje (istovremene promocije publikacije) “Na tragu Podunavskih Nemaca u Vojvodini” – koje se pita zašto nema više Nemaca u našem komšiluku, a nekad ih je bilo puno, čini vidljivim šta se dešavalo sa njima posle Drugog svetskog rata, postavlja pitanje da li su svi krivi za užase tokom rata, razmišlja da li će pravda biti izmirena ukoliko koristimo stav i sprovedemo u delo frazu “dobili su šta su zaslužili”, kao i da li činjenjem nove nepravde može da se ispravi stara. Priznaje žrtvama da one to jesu, baca novo svetlo na istinu, pokušava da rasvetli tamne mrlje vlastite prošlosti…

 

Otvaranje izložbe "Turbotronik"

Otvaranje izložbe „Turbotronik“, utorak, 05.decembar u 19h

Projekcija filma „Turbotronik“, sreda, 06. decembar u 20.30h

Učesnici:

Vizuelni umetnici: Aleksandar Denić, Miloš Petrović, Radovan Popović, Aleksandar Opačić, Stevan Spasić

DJ-evi: Maestro Denić, Super Banko, Mega Denke

Multimedijalni događaj „Turbotronik“ predstavlja autore sa srpske scene koji kombinuju novokomponovani folk, turbo-folk i pop-folk sa alternativnim muzičkim formama. Potraga za autentičnim u sopstvenoj tradiciji vodila ih je do pojava prezrenih od strane kulturnog establišmenta i populacije okrenute Zapadu, ali obožavanih među „običnim” svetom. Rezultat je umetnički pokret koji donosi potpuno odsustvo ironijske distance prema folk nasleđu. Muzički, on se koristi elektronskim bitovima i semplovima, ali nije žanrovski omeđen. Idejno, on predstavlja svojevrsni srpski pank dvadeset prvog veka.

 

Beogradska debata o Evropi 2017 "Mogućnost Evrope"

Beogradska debata o Evropi 2017

“MOGUĆNOST EVROPE” i “ZEITGEISTER – Prošlost, Sadašnjost i Budućnost“

MOGUĆNOST EVROPE
1. i 2. decembar od 19 sati
UK Parobrod, Kapetan Mišina 6a
Jezik: engleski, srpski
Simultani prevod obezbeđen
Ulaz slobodan

Debate:
- SREDNJA EVROPA IZMEĐU UTOPIJSKIH SNOVA I DISTOPIJSKIH STVARNOSTI
- BUDUĆNOST STABILOKRATIJA
- SAMOOPREDELJENJE

Moderiraju: Dejan Anastasijević (SER) i Jovana Gligorijević (SER). Učestvuju: Miguel Rodriguez Andreu (ESP), Borja Bagunya (ESP/Catalonia), Lana Bastašić (ESP/Catalonia/BiH), Dragan Bursać (BiH), Steve Crawshaw (UK), Frank Baumann (DE), Idro Seferi (Kosovo), Borka Pavićević (SER).

Promocija zbirke priča "Kapiraš?" Andreja Blatnika

Promocija prve prozne knjige na srpskom jeziku  ’’Kapiraš?’’ ( prevod Ivan Antić, Geopoetika, 2017)  Andreja Blatnika, pisca, prevodioca i univerzitetskog profesora iz Ljubljane, održaće se u petak, 1. decembra 2017. od 19h u Parobrodu, glavni hol. O ovoj maloj, a prelomnoj knjizi književne modernosti Slovenije, osim Blatnika, govoriće Jasna Novakov Sibinović, izvršna urednica Geopoetike, Gojko Božović, književni kritičar, u ime Srpskog PEN centra, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice književnog programa u Parobrodu.

Zbirka  od pedeset kratkih, proznih krokija, priča i anegdota ’Kapiraš?’ sadrži simboličnu i doslovnu mladost, skoro japijevsku savremenost ’’centra sveta’’ (ma šta i ma gde on bio) kao i mudrost svojstvenu filozofiji vanevropskih kontinenata.

’’Njena centralna tema je ljubav. Najčešće joj se prilazi vrcavim, duhovitim monolozima pripovedača, ponekad žene, ali i nepostojećim dijalozima koji grade neobične  spirale. Ti (samo) imaginarni razgovori puni su žestokih osećanja, ali i erotike, suprotstavljanja, apsurda, obrta i iznad svega, svedenosti i jezičke jednostavnosti’’, prema rečima Vladislava Bajca, glavnog urednika Geopoetike.

Jedan od najpoznatijih i najprevođenijih savremenih slovenačkih pisaca, Andrej Blatnik,  gost Srpskog PEN centra, učesnik  panela ’Evropa razlika ili različita Evropa’,  u  prostorijama Srpskog  PEN centra, od  30.novembra do 1. decembra  2017. god.

Blatnik je studirao opštu književnost, sociologiju kulture, američku književnost i komunikologiju. Urednik Cankarjeve založbe, profesor na Katedri za Bibliotekarstvo, informatiku i izdavaštvo na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Predsedavao  žirijem  srednjoevropske nagrade Vilenica ( 2007-2015)

Priče iz knjige ’Kapiraš?’ uvrštene su u antologiju Best European Fiction 2010 ( uredio Aleksandar Hemon) i antologiju Short: Five Centuries of Short Short Stories. ’Kapiraš?’ je  ovenčana i uglednom ruskom nagradom Premje Jugda za najbolju slovensku  knjigu 2016. godine.

Organizatori književne promocije :  Srpski PEN centar, Geopoetika i Parobrod.

Dobrodošli !

 

 

Promocija knjige Sime Rajića: "Između Hrvata i Srba"

Promocija knjige Sime Rajića: „Između Hrvata i Srba„ Izdavač: Profil knjiga – Zagreb

Utorak 28.11.2017. u 19h.

O knjizi govore:

Prof. doktor Ivo Josipović

Prof. doktor Dušan Marinković

Ratko Bubalo, predsednik UO HCIT

Petar Lađević, urednik

Simo Rajić, autor

 

Rekli su o knjizi:

Boris Rašeta:

Simo Rajić odan je i svom srpskom narodu i svojoj hrvatskoj domovini; ni prema jednome nije zgriješio, ali ni jednome ne želi ostati dužan. U tom je smislu bio i predestinirana žrtva – Rajić je htio biti vjeran oboma, u vremenima koja su tražila isključivost. To je i uzrok njegove političke tragedije, ili drame. Ovo su sjećanja čovjeka dobre volje, koji je pisao ono što je bilo, a ne ono što je izmaštao. Mnogima se neće svidjeti; ni vatrenim Srbima, ni ostrašćenim Hrvatima, ni ljevici, ni desnici, njegove pasuse upotrebljavat će kao oružje, ali to je cijena koju mora platiti svaka dobra literatura.

Ivo Josipović:

Ljudi poput Sime Rajića jednako su sumnjivi i nepodobni velikim Srbima kao i velikim Hrvatima.

 

 

Improv3 - izlet 4.

Koncert u klavir holu Arsena Dedića

Improv3 - izlet 4.
Ponedeljak 27. 11. 21:00h

Szilard Mezei - viola
Tristan Honsinger - violončelo
Marina Džukljev - klavir
Joel Grip - kontrabas

FAF u bioskopu Dragan Gaga Nikolić

Ovogodišnji 23. Festival autorskog filma, pored 7 drugih dvorana u Beogradu, dešava se tradicionalno i u našem malom bioskopu “Dragan Gaga Nikolić”, sa projekcijama svako veče od 21.30h i najpopularnijom cenom ulaznica od samo 150din. Kapetan Mišina 6a. Dođite kod nas!

Subota 25.11 BARBARA Mathieu Amalric, (98 min, Francuska), priča o opsesivnosti i identifikaciji u entratejmentu

Nedelja 26.11 LOVELESS, Andrey Zvyagisntsev, (128min, Rusija), savremena porodična tranzicijska priča raspada braka i refleksija ličnog na dečiju tačku prelamanja

Ponedeljak 27.11 FOKSTROT, Semuel Moaz, (108min, Izrael, Grand Prix Venecija 2017), savremena ratna porodična tragedija, omnibus u 3 čina

Utorak 28.11 HAPPY END, Michael Haneke, (107min, Francuska), dva sveta, stakleno zvono današnje buržoazije naspram bede migrantskih kampova

Sreda 29.11 CUSTODY (STARATELJSTVO), Xavier Legrand, (93min, Francuska), komplot raspada jednog braka, starateljstva, pororodičnog nasilja i rigidnosti sistema...

Četvrtak 30.11 GOOD TIME, Ben&Joshua Safdie, (101min, SAD), road movie triler

Petak 01.12 FELISITE, Alain Gomis, (123min, Francuska, Senegal, Srebrni medved Berlin), jedna egzistencijalistička priča o savremenoj Africi 

Subota 02.12 THE FLORIDA PROJECT,  Sean Baker, (115min, SAD), dečiji film u srazu ljudske drame iza kulisa američkog sna

Nedelja 03.12 LUCKY,  John Carroll Lynch, (88min, SAD), poslednja uloga Hari Din Stentona – kao ratnog veterana suočenog sa neumitnosti umiranja

Ponedeljak 04.12 NIGDE, Predrag Velinović ( 90min, Srbija)

FAF na bis, TBC/TBA 

 

 

 

Predstava "Tri lica ogledala"

Predstava Tri lica ogledala (pozorišno istraživanje ekstremizma)

Izvođači/lica: Pavle Pekić, Slobodan Beštić, Vladimir Aleksić, Režija: Gordana Lebović, Dramaturgija: Vanja Nikolić, Kostim i scenografija: Isidora Spasić, Kompozicija, izbor muzike i stručne konsultacije: Vedran Vućić, Organizacija: Isidora Spasić i Damjan Damnjanović

Tri lica ogledala je eksperiment, pozorišni i društveni. Takav eksperiment spaja u jedno glumca kao osobu, kao lik i kao društveno osvešćeno biće. Time nam nudi specifično pozorišno iskustvo, u kome ne ostajemo samo gledaoci, već postajemo aktivni učesnici i saučesnici.

Tri lica ogledala nam otkriva tri lica društvene stvarnosti. Prvu svakodnevnu, svima vidljivu koja nas informiše o zbivanjima oko nas. Drugu skrivenu, a ipak univerzalnu i arhetipsku. Treća misaonu, intelektualnu, kritičku, onu sposobnu da otkrije mehanizme funkcionisanja prve dve. Da bismo videli ta lica javnosti, potrebno je da vidimo sve njene odraze u ogledalu i da ih postanemo svesni. Potrebno je da skinemo sopstvene maske, pa pogledamo sopstveni odraz i budemo iskreni prema sebi.

Zato je neophodno da u potpunosti poverujemo u pozorišni čin kome prisustvujemo, da prihvatimo učešće u njemu, da mu se prepustimo i da mu verujemo. Praveći izbore, opredeljujemo se za ono što nam više prija. Praveći izbore, opredeljujemo se koga podržavamo. Praveći izbore, opredeljujemo se kako mislimo. Praveći izbore opredeljujemo se ka kom ekstremu možemo da odemo.

 

 

 

Promocija knjige "Kvalitetne TV serije", Sanje Kovačević

Parobrod i DKSG (Dom kulture Studentski grad) Vas pozivaju na promociju knjige “KVALITETNE TV SERIJE”  - Sanje Kovačević  u četvrtak, 23. novembar, 19.00h, Kapetan Mišina 6a, gde učestvuju: autor Sanja Kovačević, Dimitrije Vojnov i Ivan Velisavlјević

Kvalitetne TV serije: milenijsko doba ekrana prva je knjiga o televizijskim serijama na području bivše Jugoslavije, a daje sistematski uvid u fenomen dramskih serija koje su dosegle umetničke kriterijume filma, prestavši da budu puka zabava. Na primerima serija anglosaksonskog TV auditorijuma, naročito američkih s početka 21. veka (Tvin Piks, Sopranovi, Žica, Dedvud, Momci s Medisona, Čista Hemija/Breaking Bad), knjiga objašnjava osnovne pojmove te industrije, širok spektar njenih produkcijskih i narativnih procesa, kao i najvažnije sociološke, psihološke, ekonomske i etičke fenomene koji obeležavaju zapadnu kulturu 21. veka.

Akademski filmski centar (AFC) Doma kulture Studentski grad u Beogradu organizuje program pod nazivom Akademski filmski Zagreb. Svake srede u novembru biće održan po jedan filmski program zagrebačkih produkcijskih kuća bliskih AFC-u (kratki, animirani, eksperimentalni, studentski, kinoklubaški filmovi), a tokom nedelјe i jedno javno predavanje ili masterklas zagrebačkih proučavalaca filma, televizijskih serija, animacije, pokretnih slika svih vrsta.