Fakultet muzičke umetnosti – koncerti (20, 25, 27. april)
Klavir hol Arsena Dedića je ex cathedra scena Beogradske muzičke akademije, prolećni meseci april i maj su period njihovog intezivnog programa: javnih časova studenata različitih godina i klasa instrumenata.
Ti mene nosiš / S one strane
Kako je navedeno premijernom filma Zvizdan koji ostaje na repertoaru, davno zaboravljeni format (mini) male Pule u bioskopu “Dragan Gaga Nikolić” donosi nam još 2 regionalne koprodukcije – hrvatska filma
Ponedeljak 18.04 premijera Ti mene nosiš Ivone Juke sa Natašom Janjić i Vojom Brajovićem https://www.youtube.com/watch?v=q9T6xs1spFw, omnibus o tri devojke i njihovim isprepletanim sudbinama. Reprizna emitovanja:Čet. 21, Pon, 25, Čet 28. april
Sutra još jedna premijera S one strane Zrinka Ogreste sa Lazarom Ristovskim, filmski post festum, naših prostora, decenijama nakon rata i raspada https://www.youtube.com/watch?v=zruSAS9ge2Y . Reprizna emitovanja:Pet 22, Uto 26. April
“Cosmic noise” Nikola Mihajlović, “Ein Tag in...” Klaus Weber, FMK
Parobod vam u piku galerijske sezone predstavlja u svoje 3 galerije, tri vizuelna programa
Šum (noise) predstavlja raznolikost zvukova. Činioci kosmičkog šuma formiraju lični univerzum. Nikola kroz svoje radove pokušava da selektuje i usmeri fragmente tog šuma, postavljajući sebe u sredinu, između kosmosa i posmatrača, on je ovde medijum fragmenta u realnosti. Izložba „Cosmic Noise“ predstavlja likovni eksperiment enformela i geometrije, Nikole Mihajlovića, prepoznatljvog Beogradskog street artiste, u čijem su fokusu međusobno povezani fenomeni:crna rupa, dimenzija prostor-vreme, veliki prasak... Beograđani su najčešće nepravedni ili subjektivni prema sopstvenom gradu, njegove najlepše razglednice, najčešće potiču iz pera i objektiva stranaca na proputovanju. “Komshe – travel guide” izdavači nakon Emme Fick predstavljaju, jedan dan u Beogradu, Austrijanca Klausa Webera. Napokon, departman digitalnih umetnosti, Fakulteta za medije i komunikacije, u okviru premijerne manifestacije Belgrade Photo month, ima svoju godišnju izložbu radova – fotografija, studenata u klasi i izboru prof. docenta Dragana Pavlovića. Sve tri izložbe traju do nedelje 24. aprila, manifestacije Jevremova ulica susreta, kada će se takođe moći pogledati.
Dobitnica evropske nagrade za knijževnost - Lidija Dimkovska
Lidija Dimkovska, makedonska pesnikinja, prozna spisateljica i prevoditeljka iz Ljubljane, ovogodišnja učesnica novosadskog Prozefesta, predstaviće u četvrtak, 14. aprila od 19 h u Parobrodu roman ’’Rezervni život’’ ( Agora, 2015, prevod Milenko i Uroš Pajić). O romanu za koji je Dimkovska dobila Nagradu za književnost Evropske Unije i priznanje Društva pisaca Makedonije, osim autorke, govoriće Nenad Šaponja, glavni urednik Agore i Katarina Lazić, urednica u Parobrodu.
Stihom sa leve strane korice : ’’Protect me from what I want’’ umetnice Jenny Holzer, Dimkovska uvodi čitaoca u ’’Rezervni život’’. Pišući balkansku verziju ’’Ane Karenjine’’, društvenu, političku, psihološku, ljubavnu i priču o odrastanju dve sestre sa spojenim glavama, autorka progovara o turbulentnom periodu za Evropu i svet, uokvirenog godinama 1984. i 2012.
Imena bliznakinja Zlata i Srebra, njihova neprekidna aluzija na Svetu Zlatu Meglensku i Srebrenicu, osim na plemenite metale, kontinuirano je metaforično pripovedanje o identitetu Drugog i drugačijeg, na terenu nekadašnje SFRJ. Njihova hirurška operacija razdvajanja , analogna je alegoriji rascepa bivših jugoslovenskih republika, koje su podrazumevale žrtve. Od plakata u skopskoj bolnici iz 1980. godine - ’’Tito daje krv, dajte i vi’’ , do poetskog ’’istorija je mirisala na ulovljeni bakalar’’ iz poglavlja iz 2001. godine, Dimkovska preispituje integritet današnjeg intelektualca, kako na Balkanu, tako i u emigraciji. Lidija Dimkovska dobitnica je mnogih pesničkih nagrada, makedonskih, nemačke ’’Hubert Burda’’, rumunskih ’’Poesis’’ i ’’Tudor Arghezi’’.
„Make it work“ Ivane Radmanovac
Parobrod se vraća svojoj premijernoj galerijskoj edicij, debiju ženskog grafičkog rukopisa. U svom master projektu Ivana se bavi istraživanjem metoda za podsticanje kreativnosti i prevazilaženje kreativne blokade. Kao rezultat istraživanja, nastale su “MAKE IT” kartice koje predstavljaju alat za brejnstorming, osmišljen sa ciljem da razbije uobičajne načine razmišljanja i pokrene kreativne procese. Ivana Radmanovac rođena je 1988. godine u Novom Sadu gde je završila Akademiju umetnosti, smer grafičke komunikacije. Tokom trajanja studija, godinu dana boravila je u SAD-u, na programu razmene studenata digitalnih umetnosti, na fakultetu ETSU. Master studije digitalne umetnosti završila je u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije pod mentorstvom Boruta Vilda. Živi i radi u Beogradu, a od 2013. angažovana je u kreativnom timu Radio-televizije Srbije.
„Kadinjača“ Parobrod Teatar
Simbolički na 75. godišnjicu od fašističkog napada na Beograd, Srbiju i Jugoslaviju, predstava Jane Maričić o Duletu Vujoševiću, Partizanu, antifašizmu, današnjici i stvarnosti. Produkcija GTR-a, sa Mihailom Laptoševićem i Vladimir Tešovićem i pojačanjem Đorđem Markovićem u glavnim ulogama.
Film Zvizdan, bioskop Dragan Nikolić
Bioskop Dragan Nikolić vam predstavlja davno zaboravljeni format male Pule: radnim danima od 20h i subotom od 19h (nedeljom je pauza), Kanskog laureata I regionalni film godine “Zvizdan” Dalibora Matanića - domaći film bez titla sa legendarnom Mirom Banjac u epizodi. Njegov sažetak je: 3 decenije, 2 nacije, 1 ljubav. Neposredno nakon njega još dve regionalne produkcije na repertoaru do kraja aprila i tokom maja: “Ti mene nosiš” Ivone Juke sa Vojom Brajovićem i Natašom Janić, “Sa one strane” Zrinka Ogreste sa Lazarom Ristovskim. Takođe na repertoaru i dalje “Vlažnost”, uskoro i “Dobra žena”. Više informacija, kad ko igra na 4142163. Kapetan Mišina 6a, cena ulaznica 300d.
Kada kažemo poslednje, dogodi se bis. Ovaj put, možda jedno od stvarno poslednjih igranja predstave koja slavi godinu dana na repertoaru Parobrod teatra. Pozorišna promocija i premijera glumaca klasa Mirjane Karanović i Nebojše Dugalića. Jedina prestonička of-of scena apsolutne institucionalne podrške mladim glumcima i dramaturzima i demokratizacije institucionalnog pozorišta. Igra se čuveni komad Ežena Joneska „Ćelava pevačica“.
Uloge: Stefan Popović, Milica Petrović, Andrej Pipović, Jelena Puzić,Tanja Markov, Petar Damjanović, Ivana Stančev, Vladislav Mihailović...
Sreda 30. Mart, 20h, cena ulaznica 300 dinara, informacije 4142163
"Sirena koja se smeši" - pet bajki o venecijanskom getu Mirjane Ognjanović (Booka,2016) biće predstavljeno u Parobrodu, u utorak, 29.marta od 19 h u UK Parobrod, povodom obeležavanja pola milenijuma od osnivanja prvog geta nekadašnje Mletačke republike. Osim autorke, o ovim magičnim pričama, sa crtežima i akvarelima Aleksandra Palaveste, arheologa, govoriće Filip David, pisac, Slavko Krunić, slikar i Ivan Bevc, izdavač, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice u Parobrodu.
Današnji pojam ’’geto’’ dobio je naziv po nekadašnjem venecijanskom jevrejskom getu, čiji su primer uzeli i drugi gradovi . Bajkovite priče Mirjane Ognjanović mnogo više su od nagoveštaja sećanja. One spajaju Saru Kopio Sulam, jednu od najobrazovanijih žena starog jevrejskog geta, kojoj je rabin Leon Modena posvetio dramu ’’Ester’’, posetioce čuvene Šekspirove ’’Sirenine krčme’’ iz Londona, sa Hugom Pratom, strip crtačem, romansijerom i tvorcem Korta Maltezea, sa kompozicijom renesansnog kompozitora i lautiste Džona Daulenda ’’Flow My Tears’’, čuvenu ’’Lacrimae’’(Suze) čiju vrednost nije zaboravio ni pop muzičar Sting.
Izlazak iz štampe ’’Sirene koja se smeši’’ i njena parobrodska promocija sastavni su deo globalne manifestacije pet vekova od osnivanje venecijanskog geta- nekadašnjeg ’’prenaseljenog lavirinta od zidova’’, kako je tvrdio engleski pesnik Šeli.
Dokumentarno sećanje: Vlada Divljan
Parobrod i Rok muzej Vas pozivaju na izložbu i događa: dokumentarno sećanje –VLADA DIVLJAN - Evergreen
Dokumentarna izložba – inspirisana životom i radom Vlade Divljana svojevrsno je malo nepretenciozno podsećanje na refleksiju njegovog uticaja na razvoj urbane kulture ex YU regiona. Taj glas je i u prenesenom ali i u bukvalnom smislu, arhetipski zvuk jugoslovenske pop kulture.
Kao što je i Vladina muzika puna emocije, bilo da je u pitanju mladalački bunt ili zrela ljubav, idejama za izložbu i događaje kojima želimo da obeležimo sećanje na njega, pristupamo lično i emotivno. Upravo inspirisani tim nepokolebljivim duhom želimo da vidimo što više Divljanovih lica – dečaka, buntovnog adolescenta, pop zvezdu, prijatelja, predstavnika generacije, pesnika, emigranta, kompozitora, muža i oca… bez foliranja, nepotrebne šminke, suvišnih stihova, štrihova i suvoparnih floskula o pop kulturi.
Događaj u UK Parobrod podrazumeva – pop up multimedijalu sačinjenu od Vladine (kako one iz Beča, tako i beogradske) porodične kolekcije predmeta i instrumenata, njegove do sad, široj javnosti nepoznate fotografije. Zatim takođe i objektivi Goranke Matić i Zorice Bajin Đukanović, arhivu RTS i B92, kratak muzički program Vladinog prvog benda „Zvuk ulice“ koji se u sastavu:Zdenko Kolar, Kokan Popović i drugi, ove godine okuplja povodom 40. godišnijce nastanka.